Rad ukazuje na stanje projektivnosti knjižne građe Odjela muzealnih tiskovina Muzeja Slavonije, kao već desetljećima orijentirnog mjesta pokretanja zahtjevnih humanističkih pisama istočnohrvatskog sveučilišnoga uma. Rad ukazuje i na presudno značajnu projekciju osnivanja sveučilišne i znanstvene knjižnice istočnohrvatskoga kulturnoznanstvenog prostora, s osloncem na upravo tu humanistički implozijsku strukturu OMT MSO, koja čuva golem opseg sofistikacijskih silnica regijske memorije. Postmoderni muzealizacijski proces usmjeren je digitalizaciji i prezentaciji, a zaliha građe Odjela muzealnih tiskovina MSO, kompleksifikacijski je pozitivna, afirmativna Zaliha istraživačkoga uma, svakako onoga kritički svjesna neotradicijske konstitucije konkretnoga geokulturema. Stanje postmoderne, nakon modernistički preliminarnog i kriptotemeljnog tradicijskoga rada Marije Malbaše, nakon kulturnog i lucidnoga specifično marginološkoga erosa Vesne Burić, omogućava demobilizaciju zalihe od stotinu tisuća svezaka knjiga i, strogom idejom sustava dr. sc. Marine Vinaj, bitno postavlja temelje Knjižnici, u postajanju medijem regijske znanstvene neotradicijske komunikacije renovacije Pisma.