DIKUL - logo
E-viri
  • Izbor staništa vjetruše Fal...
    Kolarić, Viktoria

    Larus - Godišnjak Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 02/2019, Letnik: 53, Številka: 1
    Paper

    Urbanizirana područja sve se više šire te uništavajući prirodna staništa utječu na smanjenje raznolikosti životinjskih vrsta, a u manjoj mjeri stvaraju i nova staništa za određene vrste. Povećanje urbanizacije obično dovodi do povećanja biomase ptica ali i do smanjenja raznolikosti vrsta. Za ptice grabljivice urbana staništa mogu biti od vrhunske kvalitete, jer su u takvim staništima grabljivice često zaštićene od progona te mogu imati i zadovoljavajuću opskrbu hranom što im omogućava nastanjivanje inače neprikladnih ili neproduktivnih mjesta za gniježđenje. Među europskim grabljivicama, vjetruša (Falco tinnunculus) najuspješnije zauzima urbana područja što pokazuje viša stopa razmnožavanja kod urbanih populacija u usporedbi sa populacijama poljoprivrednih zemljišta. Vjetruša je jedna od najčešćih malih grabljivica u Europi koja, u usporedbi sa ostalim vrstama grabljivica, najuspješnije zauzima urbana područja. Stanarica je u gradu Zagrebu, prisutna je u gradu kroz cijelu godinu, te se gnijezdi i u samom centru grada. Cilj ovoga rada bio je najprije locirati a zatim i analizirati položaj trenutno aktivnih gnijezda vjetruša na području grada Zagreba u sezoni gniježđenja 2017. godine. Kao osnova poznavanja rasprostranjenosti vjetruše u Zagrebu poslužio je Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba. Nakon provedenog terenskog istraživanja, analizirane su značajke gnjezdišta, te su pomoću GIS programa izračunate udaljenosti analiziranih gnijezda do najbližih gradskih zelenih površina koje vjetruše koriste za lov i prehranu. Ovo istraživanje dalo je uvid u izbor staništa za gniježđenje vjetruša u Zagrebu. Rezultati su pokazali da je vjetrušama od najveće važnosti pri odabiru staništa tip građevine na kojima se gnijezdi te udaljenosti gnijezda do zelenih površina unutar i izvan centra grada. Stambene zgrade pokazale su se kao najpogodniji tip građevina za gniježđenje vjetruša, a visine građevina u većini slučajeva iznose između 25 i 70 metara (prosječno 50,1± 26,1 metara) visine. Također je dokazano i to da vjetruše većinom biraju najviše dostupne građevine. Važnu ulogu pri odabiru staništa unutar centra grada predstavljaju manje zelene površine unutar kojih se nalazi većina analiziranih gnijezda, no od velike važnosti zbog mogućnosti lova predstavljaju i velike zelene površine udaljenije od samog centra grada.