Rimska Pula, sredinom 1. st. pr. Kr., u doba Cezara, dobila je planske obrise grada uz respektiranje prapovijesne planimetrije centralnog gradskog brežuljka u obliku paukove mreže, koja je uvjetovali trapezoidne inzule u kojima su izgrađeni stambeni objekti i vile urbane kolonije Pule. Vladavina cara Augusta, članova obitelji i carskih dužnosnika odlikuje se objektima kojih su podovi bili ukrašeni mozaicima («Kažnjavanje Dirke»). Od dekumana (decumanus) prema gornjem dijelu u radijalnim usponima (clivus) grada bile su podignute višekatnice (domus) u inzulama, koje su se miješale s urbanim luksuznim vila (villa urbana), ukrašenih bogatijom opremom: mozaičkim podovima, freskama, štukaturama, bazenima s vodom, fontanama, brončanim i kamenim skulpturama i termalnim prostorima. Ističu se luksuzna vila u pars superior kolonije Pule (zgrada s peristilom i mozaičkim podom s dva pauna i zidnim freskama), koja je značajan primjer rimske arhitekture. Ovi primjeri ukazuju na raskoš opreme rimskih urbanih vila od kojih se razlikuju stambene inzule skromnijih obrtničkih, trgovačkih i činovničkih staleža u gradskoj jezgri (domus) kolonije Pule od 1. st. pr. Kr. do 4. stoljeća.