Preporuke za promjenu načina života u aspektu čimbenika koji povećavaju rizik od ponavljajućeg moždanog udara često su uključene u plan njege bolesnika nakon moždanog udara. Način života je strogo povezan s kvalitetom života i može se oblikovati ne samo putem socijalizacije, nego i svjesnim radom za njegovo umjeravanje u prozdravstvene navike. Cilj istraživanja bio je prepoznati odnos između načina života i kvalitete života ljudi nakon moždanog udara u produktivnoj dobi. Ispitano je 279 bolesnika nakon prvog ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara, uključujući 131 ženu i 148 muškaraca. U istraživanju je primijenjena skraćena inačica Upitnika za kvalitetu života Svjetske zdravstvene organizacije i ljestvica Sickness Impact Profile. Za procjenu načina života utvrđeni su sljedeći pokazatelji: način života prije moždanog udara i način života nakon moždanog udara. Utvrđeno je da je kvaliteta života bila niža u psihološkim i okolišnim aspektima što je zdravstveno nepovoljniji bio način života prije moždanog udara u skupinama bolesnika koji doživjeli moždani udar prije 6-24 mjeseca. Viša razina kvalitete života ljudi nakon moždanog udara bila je povezana upravo s prozdravstvenim načinom života ovih bolesnika.