Ciljana terapija danas predstavlja osnovicu sistemskog liječenja metastatskog raka bubrega (mRB), a standard liječenja su tirozin-kinazni inhibitori (sunitinib, sorafenib, pazopanib, aksitinib), protutijela na cirkulirajući VEGF receptor (bevacizumab) i m-TOR inhibitori (temsirolimus, everolimus). Noviji imunoterapijski principi predstavljaju značajne iskorake u liječenju mRB. Jedna forma imunoterapije je inhibicija imunoloških kontrolnih točaka (eng. immune checkpoint). Blokiranjemjednog od dva najistraživanija imunološka receptora; antigen 4 povezan s aktivnošću citotoksičnih T-limfocita (CTLA-4) i receptor programirane stanične smrti (PD-1), potenciramo antitumorski imunološki odgovor. Među najistraživanije anti-PD-1 inhibitore ubrajamo: nivolumab, pembrolizumab i avelumab. Nivolumab je ljudsko monoklonalno antitijelo kojega je Američka agencija za hranu i lijekove odobrila u drugoj liniji liječenje mRB, a na osnovi rezultata kliničke studije faze III (CheckMate025). Ipilimumab je prvi registrirani checkpoint inhibitor koji blokira inhibitorni signal (CTLA-4 receptor) na površini citotoksičnih T limfocita. Veliki pomak u imunoterapiji mRB postigut je primjenom konkomitantnih protokola liječenja. Novija istraživanja primjene imunoterapije u liječenju raka bubrega uključuju i pronalaženje cjepiva koje bi prepoznavalo i uništavalo promijenjene tumorske stanice. Imunoterapija ima jasno mjesto i veliki potencijal u liječenju raka bubrega. Ipak, postoji još niz problema i pitanja te su potrebna brojna daljnja istraživanja kako bi se iskoristio njen puni potencijal.