U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.