U radu se analizira obrazovna struktura ženskoga stanovništva u Hrvatskoj od 1961. do 2006. godine. Cilj ovoga rada nije bio prikazati samo statističke podatke o obrazovnoj strukturi, već i socijalne čimbenike koji su, kako u navedenom razdoblju, tako i općenito utjecali na obrazovanje ženskoga stanovništva u Hrvatskoj. Iako su razlike u obrazovnom postignuću bile oduvijek naočigled vidljive, većina se istraživanja o nejednakosti obrazovnih postignuća bavila ponajviše klasom, a tek se u posljednjih desetak godina počela istraživati rodna nejednakost. Na postotak obrazovanoga ženskoga stanovništva najviše utječu: društvena klasa, kulturna depriviranost, brak, rađanje djece, briga o djeci, neravnomjerno raspoređeni kućanski poslovi. Razlike između žena i muškaraca prema razini obrazovanja najočitije su u osnovnom obrazovanju i manje u srednjem obrazovanju. Potrebno je napomenuti kako su unutar struktura višega i visokoga obrazovanja također vidljive razlike u spolnoj strukturi. Tijekom četrdesetak godina došlo je do ujednačivanja u spolnoj strukturi u višem i visokom obrazovanju te je razlika između žena i muškarca prema popisu iz 2001. godine iznosila samo 1,6 % više.