Cilj: Djelotvorna i zadovoljavajuća komunikacija bolesnika i zdravstvenih djelatnika moguća je samo ako su poruke razumljive bolesniku i ako su strukturirane tako da ih bolesnici mogu lako zapamtiti. U istraživanju smo utvrdili razlike u razumljivosti govora u odnosu na nezavisne varijable: dobna skupina, duljina radnoga staža, grad u kojem studenti studiraju te bračno stanje. Metode: Istraživanjem je obuhvaćen namjerni uzorak od 68 studentica sestrinstva u Dubrovniku (24) i Zagrebu (44). Koristili smo se upitnikom Koliko sam razumljiv u govoru, s osam tvrdnji. Razlike su analizirane na razini pojedinačnih tvrdnja i ukupnog rezultata. Rezultati: Utvrdili smo da postoji statistički bitna razlika vezana uz razumljivost govora s obzirom na dob, u smjeru boljih prosječnih rezultata za starije osobe te dvije statistički znatne razlike s obzirom na staž, u smjeru boljih prosječnih rezultata za osobe s dugotrajnijim stažem. Nema razlika u razumljivosti u govoru kad je riječ o varijablama bračno stanje ni mjesto studija (Dubrovnik/ Zagreb). Međutim, generalno nismo našli razliku u ukupnoj razumljivosti govora ni za jednu nezavisnu varijablu. U praksi bi se moglo pokušati otkriti na koje bi se načine mogla poboljšati razumljivost govora i smanjiti zapreke u komunikaciji tijekom savjetovanja.