Uslijed kompleksnih društvenih promjena koje nastupaju u drugoj polovici 20. stoljeća, mijenjaju se i tradicionalne društvene institucije - obitelj i brak. S obzirom da obitelj i brak uvjetuju natalitet, odnosno prirodnu obnovu stanovništva, njihov značaj za oblikovanje javnih politika u Hrvatskoj je od posebne važnosti. Cilj je ovoga rada analizirati promjene obitelji i braka u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata s naglaskom na recentno razdoblje, i tako potvrditi zakonitosti sve manjeg broja sklopljenih brakova, sve kasnijeg stupanja u brak, sve učestalije pojave razvoda braka, sve manje veličine obitelji, kao i njezinog diferenciranja, te prikazati prostorne razlike tih promjena na različitim prostornim razinama.