Na temelju raščlambe pravnorelevantnih vrela, a slijedom činjenice da su se magistratski skupštinski izbori održavali svake godine tijekom gotovo pet stoljeća Rimske Republike te igrali ključnu ulogu u oblikovanju njezina političko-pravnog života, u radu se pokušavaju rasvijetliti dvije bitne točke cjelokupnog izbornog postupka. Tako se, nakon instruktivnih napomena o narodnim kao izbornim skupštinama, u prvom dijelu rada utvrđuju pravno-socijalno-ekonomske pretpostavke nužne za ostvarenje ius honorum pretendorum i način odnosno pravila zakonitog kandidiranja za neku od republikanskih magistratura. U drugom se dijelu rada iznosi tijek postupka izbora u mjerodavnim narodnim skupštinama, pri čemu se distingviraju s jedne strane proceduralne odrednice zajedničke centurijatskoj i tributskoj skupštini, a s druge strane specifičnosti u načinu glasovanja koje su – proizišle iz njihove različite utemeljenosti – rezultirale upadljivije izraženom nejednakošću biračkog (konstitucionalno jednakog) glasa rimskih građana prilikom izbora magistrata u centurijatskoj skupštini čak i nakon provedene strukturne racionalizacije.