Pozadina istraživanja. Primorsko područje Hrvatske bogato je autohtonim sortama vinove loze. Mnoge od njih su gotovo napuštene, poput autohtonih sorti s područja grada Kastva (Hrvatska), koje se koriste za proizvodnju vina kastavska Belica. Stoga je svrha prikazanog istraživanja bila okarakterizirati autohtone sorte vinove loze Verdić, Mejsko belo, Jarbola, Divjaka i Brajkovac. Osim karakteristika sorti, provedena je i molekularna karakterizacija vina kastavska Belica. Eksperimentalni pristup. Najprije su utvrđeni genetsko podrijetlo te ampelografske i gospodarske značajke pet autohtonih sorti grožđa. Standardni fizikalno-kemijski profili i fenolni sastojci iz 12 uzoraka vina različitih proizvođača određeni su tekućinskom kromatografijom spregnutom s trostrukim kvadrupolnim masenim spektrometrom (LC-QQQ-MS). Infracrvena spektroskopija s Fourierovom transformacijom (FTIR) korištena je za određivanje standardnih fizikalno-kemijskih parametara. Rezultati i zaključci. Ampelografskom analizom podataka o strukturi grozda i bobice te proizvodnim karakteristikama, poput prinosa i broja grozdova, potvrđene su bitne razlike između analiziranih sorti grožđa. Rezultati fizikalno-kemijske analize vina kastavska Belica pokazuju da sva vina ispunjavaju uvjete potrebne za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) u Hrvatskom primorju. LC-QQQ-MS analiza potvrdila je prisutnost različitih fenolnih sastojaka u vinima, gdje su najizraženiji fenolni spojevi bili flavonoidi iz skupine flavan-3-ol. Uzevši sve navedeno u obzir, rezultati pokazuju da se grožđe autohtonih sorti s područja Kastva može koristiti za proizvodnju vina vrhunske kvalitete. Time vino kastavska Belica dobiva dodatnu tržišnu vrijednost, zbog sve veće potražnje za autohtonim proizvodima. Novost i znanstveni doprinos. Prikazani rezultati daju znanstveni uvid i osnovu za daljnje određivanje optimalne tehnologije uzgoja s ciljem iskorištavanja najboljih značajki svake sorte za proizvodnju vina poželjnih svojstava.