Vukovar je tijekom 20. stoljeća imao vrlo dinamičan i po mnogo čemu specifičan demografski i etnodemografski razvoj koji je u velikoj mjeri bio determiniran širim povijesnim, društvenim, geopolitičkim, kulturološkim, gospodarskim i drugim silnicama, pri čemu su voljne i prisilne migracije bile dominantnim čimbenikom promjena u kretanju i strukturama stanovništva. U radu su, na temelju primarnih izvora (objavljenih rezultata općih popisa stanovništva), kroz četiri vremenski nejednaka, ali relevantna razdoblja (1900. – 1910., 1910. – 1948., 1948. – 1991. i 1991. – 2011.), analizirane, prikazane i interpretirane najvažnije promjene u sastavu stanovništva Vukovara prema etničkoj pripadnosti te je ukazano na dosegnuti stupanj homogenosti, heterogenosti i bimodalnosti etnodemografske slike naseljenosti grada kao važne odrednice oblikovanja njegova kulturnoga, etničkoga, nacionalnoga i geografskoga, odnosno prostornoga i urbanoga identiteta u predmetnome analitičkom razdoblju (1900. – 2011.). Unatoč složenu etničkomu sastavu stanovništva, tijekom cijeloga 20. stoljeća Vukovar je imao hrvatsku etničku većinu koja se kretala u rasponu od 38,7 % (1900.) do 57,1 % (2011.), što je bitno utjecalo i na dominantna obilježja identiteta grada proteklih stotinu i nešto više godina.