O omladinskom listu "Polet" desetljećima je pisano samo prigodničarski, a ozbiljnije je analiziran jedino znatan utjecaj lista na hrvatska i jugoslavenska alternativna kulturna zbivanja. Potpuno je zanemarena politička dimenzija lista. "Polet" je pokrenut kao aktivistički projekt omladinske organizacije, koji je komunističke ciljeve i vrijednosti trebao približiti mladima na popularniji način. List, dakle, nije bio izraz spontanog mladenačkog političkog bunta, već je to postajao samo u razdobljima kada se otimao političkoj kontroli. Autor je rekonstruirao mehanizme kojima je omladinsko rukovodstvo, ali i ono partijsko, krojilo uređivačku i kadrovsku politiku u "Poletu". Pritom je zaključio da se na list ne može primijeniti teza da se u kasnom socijalizmu politički pritisak na medije iz godine u godinu linearno smanjivao. Suprotno tome, Titov je odlazak ojačao dogmatske snage, tako da se baš na "Poletovu" primjeru uočava u kojoj je mjeri taj proces bio kontroverzan i slojevit. Liberalizacija je ubrzana tek u drugoj polovici 1980-ih godina, kad omladinska glasila iz objektivnih političkih razloga gube na važnosti.