Piljevina se u drvoprerađivačkoj industriji često smatra otpadom. Međutim, ona se postupkom benzilacije može pretvoriti u termoplastični materijal kao proizvod dodane vrijednosti. Tako dobiveni materijal moguće je upotrijebiti za različite namjene za koje se obično rabe plastične mase. Toplinski postupak plastifi ciranja provodi se benzil kloridom pri različitim lužnatim uvjetima (15, 25 ili 35 %). Koncentracija lužnatih iona utječe na reakciju supstitucije. Struktura materijala značajno se mijenja. Radi otkrivanja promjene, analizirani su indeks kristaliničnosti materijala i toplinska svojstva. U infracrvenom dijelu spektra pikovi su se pojavili na 698 cm-1 i 740 cm-1, što upućuje na aromatske C-C kutne deformacije. Višestruki maksimum pojavljuje se pri 3030 cm-1, što označava benzilaciju materijala. Zbog aromatske deformacije porast pika može se primijetiti na 1596 cm-1. Benzilne skupine vezane na hidroksilne skupine tvore eterske skupine i povećavaju intenzitet pika, zbog čega se mijenja energija vodikove veze i kristaliničnost materijala se smanjuje. Taj postupak supstitucije na funkcionalnim skupinama mijenja temperaturu razgradnje modifi ciranih materijala. Smanjuje se temperatura dekompozicije na 330 i 350 °C. Termogravimetrijska analiza pokazala je da modificirani proizvodi imaju lošiju toplinsku stabilnost nego sirovina od koje su proizvedeni.