Razvoj ljudske civilizacije kontinuirani je proces oponašanja i stvaranja temeljen na razmjeni. Većina povijesnih istraživanja provodi se kvalitativno, zbog čega su povijesne interpretacije nerijetko pristrane, s osobnim ili subjektivnim stajalištima. U tom pogledu Biblija je najčitanija knjiga u povijesti te su komparativne studije često rađene zbog njezinih sličnosti s mitovima drevnih civilizacija. Ova studija kombinira kvalitativnu i kvantitativnu analizu kako bi analizirala međuodnos između mita i Biblije. Točnije, analiza intertekstualnosti provedena je na osnovi epizode velikog potopa u mezopotamskom Epu o Gilgamešu i biblijskom Postanku. Analiza pravila asocijacija temeljena na rudarenju teksta i analiza oblaka riječi kombinirane su kako bi se to potvrdilo. Kao rezultat analize intertekstualnosti, potvrđeno je da je otkriven međuodnos između Epa o Gilgamešu i Biblije, a kao rezultat rudarenja teksta, povezanost se može provjeriti u analizi intertekstualnosti. Slijedom rezultata studija predlaže istraživačku metodu za proučavanje civilizacijske razmjene objektivnim pristupom tijeku i usmjerenosti razmjene među civilizacijama u drevnim mediteranskim regijama. Štoviše, uz studije civilizacijske razmjene, predložena je praktična konvergentna istraživačka metoda za studije u područjima humanističkih znanosti, regionalnih studija i povijesti.