U zdravstvenih radnika koji pripremaju ili primjenjuju citotoksične lijekove zdravstveni rizici zbog izloženosti su realni, čak i pri dozama nižima od onih koje se primjenjuju u bolesnika jer, načelno, nijedna doza nije neškodljiva za zdravlje. Najčešći i najproblematičniji put izlaganja jest koža, napose zato što radne površine gdjekad ostanu kontaminirane i nakon njihova čišćenja. Cilj ovoga preliminarnog istraživanja bio je pokazati koliko je važno osmisliti djelotvoran protokol za dekontaminaciju na temelju pokazatelja kontaminacije radnih površina jedinice za pripremu lijekova, jedinice za njihovu primjenu te bolesničkoga zahoda onkološke ambulante trima najčešćim citotoksičnim onkološkim lijekovima: ciklofosfamidom, 5-fluoroacilom i paklitakselom. Uzorke smo prikupljali prije rada s lijekovima te tri sata od početka rada s njima te ih analizirali tekućinskom kromatografijom s detektorom s nizom dioda (engl. high performance liquid chromatography with diode array detection, krat. HPLC-DAD). Od 29 uzoraka prikupljenih prije rada s lijekovima, 23 su bila kontaminirana, od kojih pet s više lijekova. Od 30 uzoraka prikupljenih tri sata nakon početka rada s lijekovima, njih 25 bilo je kontaminirano, od kojih osam s više lijekova. Kontaminacija površina prije i nakon početka rada s lijekovima nije bila značajno različita, što upozorava na raširenu kontaminaciju i nedjelotvorno čišćenje. Stoga bi trebalo revidirati postojeći protokol čišćenja i rukovanja lijekovima te svesti kontaminaciju na najmanju moguću mjeru.