Prosocijalan odnosno pravedan odnos prema drugim ljudima podržavaju sve religije svijeta. Prosocijalno ponašanje vid je moralnog nastupa koji uključuje društveno poželjna ponašanja poput pomaganja, suradnje i dijeljenja s drugima. Religioznost pozitivno korelira s mjerama prosocijalnosti kao što su empatija, altruizam i socijalna poželjnost. Cilj istraživanja bio je ispitati utječe li religioznost na prosocijalnost medicinskih sestara Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar. Konkretno, cilj je bio usporediti razinu prosocijalnosti u medicinskih sestara Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu i sestara Klinike za dječje bolesti SKB Mostar. Hipoteza je da su medicinske sestre koje rade s djecom požrtvovanije i empatičnije od internističkih. Istraživanje je pokazalo da je opća religioznost značajno pozitivno povezana s emocionalnom empatijom te altruizmom ispitanika. Odnosno, što su ispitanici religiozniji, to pokazuju i veću emocionalnu empatiju i altruizam. Međutim, za pojedinačne mjere intrinsične i ekstrinsične religioznosti nije se pokazalo da su bitno povezane s mjerama prosocijalnosti. Za emocionalnu se empatiju pokazalo da je bitno povezana s mjerama altruizma (pozitivno) i socijalne poželjnosti (negativno). Odnosno, što je osoba emocionalno empatičnija, to je i altruističnija te manje sklona socijalno poželjnim ponašanjima i odgovorima. Prikupljanje podataka provedeno je među medicinskim sestrama Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu (n=35) i Klinike za dječje bolesti SKB Mostar (n=34). Upitnik religiozne orijentacije korišten u ovom istraživanju nastao je po uzoru na dva korištena upitnika, Intrinsic/Extrinsic Scale (IES; Feagin, 1964) odnosno u prijevodu Ljestvica intrinsične i ekstrinsične religiozne orijentacije (SIERO) i ‘Age Universal’ I-E Scale (AU; Gorsuch i Venable, 1983). Upitnik prosocijalnosti sadrži upitnike emocionalne empatije, altruizma i socijalne poželjnosti (Raboteg-Šari, 1993).