Nakon opsežnog pregleda literature i vlastitih empirijskih studija koje istražuju učinak kulture na percepciju rizika, Sjöberg je zaključio da je kulturološka teorija jednostavno pogrešna i stoga mrtva. Međutim, drugi istraživači i studije također sugeriraju da teorija kulture još uvijek ima značajnu moć objašnjenja. Svrha studije bila je, dakle, prikupiti nove dokaze koristeći različite tehnike analize kako bi se pridonijelo rješavanju ovog neuvjerljivog zaključka. Podaci su prikupljeni od 226 vozača gospodarskih vozila i klasificirani su na temelju njihovog svjetonazora ili kulture specifičnog za prijevoz. Opći linearni model koji odgovara jednosmjernoj ANOVA izveden je za usporedbu ispitanika o njihovoj percepciji rizika specifičnog za transport. Rezultati klaster analize pokazali su da su postojala tri klastera pokretača koji su označeni kao „Tradicionalni konformisti“ (pokretači klastera III), „avanturisti“ (pokretači klastera II) i „Umjereni“ (klaster I). Rezultati ANOVA-e nadalje su pokazali da su tradicionalno-konformistički (klaster III) vozači izvijestili o točnijoj percepciji rizika u usporedbi s umjerenim (klaster I) i avanturistima (klaster II). O nalazima se raspravljalo u kontekstu tekuće rasprave o objašnjavajućoj moći kulture u računovodstvu razlika u percepciji rizika. Također se razgovaralo o implikacijama na buduća istraživanja.