Cilj ovog istraživanja je empirijski utvrditi utjecaj fiskalne politike i izbora deviznog tečaja na stanje tekućeg računa platne bilance u 16 zemalja srednje i istočne Europe, uzevši u obzir znatna ciklička kretanja u gospodarstvu u razdoblju izmedu 1999- 2012. godine. U radu je provedena panel procjena utjecaja režima deviznog tečaja i fiskalne ravnoteže, kao ključnih nezavisnih varijabli, na tekući račun platne bilance. Rezultati istraživanja ukazuju kako, suprotno od hipoteze o “dvojnom deficitu”, fiskalna ravnoteža ima negativan i nesignifikantan utjecaj na tekuću bilancu plaćanja. S druge strane, fiksni devizni tečaj pridonosi akumulaciji tekućih deficita, posebno tijekom godina ekspanzije. Rezultati procjene su robusni za različite specifikacije modela i primijenjene metode procjene. Ukazuju na povezanost divergencije između ravnoteže tekućeg računa i fiskalne ravnoteže s fluktuacijama ekonomske aktivnosti. Naime, povećanje državnih prihoda tijekom “dobrih godina”, omogućilo je dodatni fiskalni prostor vladama u smanjenju deficita, unatoš pro- cikličkim fiskalnim politikama. Takoder, potvrđeno je kako u razdoblju prije krize zemlje koje koriste fiksni režim deviznog tečaja akumuliraju višu razinu tekućih deficita u usporedbi sa zemljama koje koriste fluktuirajući režim deviznog tečaja, unatoč aprecijacijskim pritiscima koji proizlaze iz velikog priljeva inozemnog kapitala. Temeljem rezultata empirijske analize daju se preporuke kreatorima ekonomske politike u zemljama Srednje i Istočne Europe o koristima uvođenja fluktuirajuseg režima deviznog tečaja.