Članak donosi kronološki pregled portreta carice i kraljice Marije Terezije koji se čuvaju u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske, poglavito u Zagrebu, Varaždinu i Trakošćanu. Rani portreti Marije Terezije kao prijestolonasljednice veličinom su manji i prikazuju je kao austrijsku nadvojvotkinju, dok su portreti slikani nakon njezina stupanja na prijestolje uglavnom veliki čime naglašavaju svoju službenu namjenu. Različite su kvalitete, od onih koji su djela poznatih bečkih dvorskih slikara do prikaza neutvrđenih vještih ili manje vještih umjetnika. Martin van Meytens Mlađi ističe se kao najistaknutiji portretist vladarice; zajedno sa svojom radionicom slikao je portrete Marije Terezije i njezina supruga za čitavo područje austrijskog carstva. Većina portreta slikanih između 1741. i 1760. koji se nalaze u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske pripisuje se Meytensu i / ili njegovoj radionici. Portreti Marije Terezije u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske predstavljaju nam vladaricu u različitim razdobljima njezina života – kao mladu nadvojvotkinju i prijestolonasljednicu, moćnu vladaricu i majku, te konačno kao žalujuću udovicu. Oni ostaju stalan podsjetnik na veličinu koju je postigla kao jedina žena vladarica velikih multinacionalnih habsburških zemalja.