E-viri
Odprti dostop
-
Sumpor, Svjetlana
Život umjetnosti, 07/2022, Letnik: 110, Številka: 1Journal Article
Rad istražuje interdisciplinarnu putanju termina „utopijsko” i „distopijsko”. Polazi od činjenice da su „utopija” i „distopija” izvorno književnoteorijski termini koji se odnose na specifične književne žanrove. U svjetlu recentnog proboja termina „distopijsko” u rječnik likovne kritike (u osvrtima na izložbe i u katalozima izložbi), kao i u posljednje vrijeme učestale kustoske prakse koncipiranja izložaba na temelju binarnih suprotnosti „utopijsko – distopijsko”, ovaj rad nastoji odrediti spektar značenja, denotacija i konotacija povezanih s terminima „utopijsko” i „distopijsko” u likovnoj umjetnosti razmatranjem specifičnih konteksta u kojima se upotrebljavaju. Razmatra se uporaba termina „distopijsko” u kontekstu umjetničkih izričaja Alexisa Rockmana, Michaela Kerbowa, Alice Tye, Kushala Tiklea, Fabricea Monteira, Jona Rafmana te, u kontekstu hrvatske umjetnosti, Jasenka Rasola i Sebastijana Dračića. Termin „utopijsko” razmatra se u kontekstu teorijskog promišljanja avangardne umjetnosti, socijalno angažiranih umjetničkih akcija umjetnika u drugoj polovici 20. stoljeća (napose Josepha Beuysa) te, u kontekstu hrvatske umjetnosti, slikarstva Ivana Rabuzina. Rad zastupa tezu da, unatoč tome što su „utopijsko” i „distopijsko” transmedijski termini, spektar njihova značenja promjenjiv je ovisno o vrsti umjetnosti na koju se odnosi. Termin „utopijsko” upotrebljava se u teorijskim promišljanjima za opise umjetničkih pravaca, umjetničkih praksi i samih umjetničkih djela u proteklih više od stotinu godina. Ponekad se odnosi na specifičnu vrstu načela umjetnosti, odnosno na umjetnički „impuls” ili namjeru, pri čemu implicira želju za društvenom promjenom putem umjetnosti; ponekad se odnosi na vizualni aspekt nekog djela, pri čemu implicira idealističko i/ili idealizirajuće zamišljanje i vizualizaciju. Termin „distopijsko” upotrebljava se u kontekstu likovnih umjetnosti tek odnedavno, posljednjih desetak godina. Upotrebljava se u cilju opisivanja određenog raspoloženja ili ugođaja. Uglavnom ga se povezuje sa specifičnim vizualnim, ikonografskim aspektom likovnog djela. Likovna djela koje se opisuje kao „distopijska” najčešće tematiziraju ekološka pitanja, konzumerizam, ugnjetavačke društveno-političke sustave, odnose moći i odnose među vrstama. I utopijska i distopijska umjetnost nastaju kao kritički odgovor na društvenu stvarnost.
Avtor
![loading ... loading ...](themes/default/img/ajax-loading.gif)
Vnos na polico
Trajna povezava
- URL:
Faktor vpliva
Dostop do baze podatkov JCR je dovoljen samo uporabnikom iz Slovenije. Vaš trenutni IP-naslov ni na seznamu dovoljenih za dostop, zato je potrebna avtentikacija z ustreznim računom AAI.
Leto | Faktor vpliva | Izdaja | Kategorija | Razvrstitev | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP |
Baze podatkov, v katerih je revija indeksirana
Ime baze podatkov | Področje | Leto |
---|
Povezave do osebnih bibliografij avtorjev | Povezave do podatkov o raziskovalcih v sistemu SICRIS |
---|
Vir: Osebne bibliografije
in: SICRIS
To gradivo vam je dostopno v celotnem besedilu. Če kljub temu želite naročiti gradivo, kliknite gumb Nadaljuj.