Prašinske grinje, žohari i kućni ljubimci (mačka, pas) česti su u stanovima širom svijeta, a mnoge vrste su izvor jakih alergena koji uzrokuju alergijske bolesti. Uzroci alergijskih bolesti su genetska predispozicija i utjecaj okoliša. Alergeni prašinskih grinja (Der p 1 i Der f 1) i žohara (Bla g 1 i Bla g 2) pokazatelji su izloženosti artropodima u kućanstvu. U ovom je radu prikazana izloženost alergenima Der p 1, Der f 1 i Bla g 1 u neselektivnim, urbanim kućanstvima u Zagrebu (Hrvatska) tijekom 2006.-2010. godine, a rezultati su uspoređeni s razinom alergena artropoda u drugim zemljama. Razina alergena grinja Der p 1 i Der f 1 u kućnoj prašini u općoj populaciji u Hrvatskoj je niska, ali su ti alergeni određeni u 73 do 83 % kućanstva. Nasuprot tome, izloženost alergenu žohara je rijetka (13 %), a razina izloženosti je također niska. Opća populacija u Hrvatskoj nije izložena višestrukim i rizičnim razinama alergena vezanim za razvoj senzibilizacije i astme. Buduća bi ispitivanja trebala uključiti mjerenje alergena artropoda i kućnih ljubimaca u kućanstvima visokorizičnih osoba na nastanak alergijskih bolesti u kontinentalnom i obalnom području Hrvatske. Nova istraživanja povezanosti razine alergena unutarnjih prostora i pojave senzibilizacije i astme naročito u ranom djetinjstvu (učinak ovisan o dozi), trebala bi rezultirati boljim tumačenjem te složene interakcije.