Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fizikalna i mehanička svojstva jaja slobodno držanih kokoši hrvatica i njihova usporedba sa svojstvima jaja Hy-Line hibrida iz kaveznog uzgoja. Jaja kokoši ...hrvatica su bila u prosjeku 8.8% kraća, 12.7% uža i imala su 11.4% manji srednji geometrijski promjer, 24.0% manju površinu, 38.0% manji volumen i 12.4% manju debljinu ljuske u odnosu na jaja iz kaveznog uzgoja. Prosječna masa jaja kokoši hrvatica bila je 51.01 g, što je 37.4% manje nego masa jaja iz kaveznog uzgoja. S obzirom na utvrđeni indeks oblika od 72.52%, oblik jaja kokoši hrvatica može se okarakterizirati kao normalan odnosno standardan. U odnosu na jaja iz kaveza stambenih sustava, jaja kokoši hrvatica su imala jaču ljusku, njihova prosječna čvrstoća bila je 20.1% veća i potrebna je u prosjeku 9.3% veća sila za razbijanje jaja.
The aim of this study was to compare physical, morphological and mechanical characteristics of eggs collected from two duck breeds (Pekin duck and Cherry Valley duck). A total sample of 120 eggs (60 ...eggs of each duck breed) was collected from one-year-old free range raised ducks. The Cherry Valley duck eggs were significantly heavier (94.23 vs. 71.91 g) than Pekin ducks (P<0.01), had larger dimensions and higher shape index (73.80 vs. 70.16). There was no statistical difference between egg specific gravity. According to egg components proportion, the Cherry Valley duck eggs had higher percentage of albumen, while the Peking duck eggs had higher percentages of yolk and shell. The Pekin duck eggs had significantly higher yolk to albumen ratio and Haugh unit value (P<0.01). The average force required to rupture Cherry Valley duck eggs in all three axes (50.32 N) was significantly higher (P<0.01) than average force required to rupture Pekin duck eggs (42.64 N). The highest egg rupture force at both duck breeds tested in this study was determined in loading along the X-front axis, while the least resistance to rupture force was determined along the Z-axis.
Cilj ovoga rada bio je odrediti zbijanje tla prouzročeno kretanjem traktora po neobrađenome vlažnome praškastoilovastom tlu (Mollic Fluvisol). Za određivanje zbijenosti tla praćene su promjene u ...penetrometarskom otporu, volumnoj gustoći i ukupnome porozitetu tla. Postupci uključuju deset prohoda traktora s pogonom na sva četiri kotača, snage motora 54,0 kW i mase 3560 kg (1580 kg na prednjoj osovini i 1980 kg na stražnjoj osovini, međuosovinskoga razmaka 2,41 m). Na traktoru su bili dijagonalni pneumatici, sprijeda 11.2-24, a straga 16.9-30, s tlakom od 160 kPa i 100 kPa. Brzina kretanja traktora tijekom prohoda preko pokusnih parcela bila je 5,0 km h-1. U usporedbi s početnim stanjem tla, svaki prohod traktora prouzročio je povećanje penetrometarskog otpora na svim dubinama, a prosječno povećanje, ako se računaju svi slojevi, bilo je 9,8, 18,5 i 26,1% nakon jednog, pet i deset prohoda. Volumna se gustoća također povećala nakon prohoda traktora, ali je povećanje u postocima bilo manje. Prosječno povećanje, u usporedbi s početnim stanjem, bilo je 3,6, 9,5 i 12,9% nakon jednog, pet i deset prohoda. Ukupni se porozitet tla smanjio nakon prohoda traktora, a prosječno je smanjenje iznosilo 4,5, 16,5 i 20,8% nakon jednog, pet i deset prohoda traktora.
The aim of the investigation was to compare and unveil efficiency of electro-hydraulic control (EHR) system to mechanical three point hitch regulation in mouldboard ploughing. Increase of working ...velocity and three point hitch automatic regulation activity decreased depth of ploughing at both regulation systems but electro-hydraulic system done it more accurately since deviation from default value was 10 % less than at mechanical regulation system. Electro-hydraulic three point hitch control system decreased wheel slip up to 30 % in comparison to mechanical regulation system. Net energy requirement at mechanical three point hitch regulation system spent 3 % more energy than electro-hydraulic control system. If wheel slip reduction influenced by electro-hydraulic control system would be added one could account on greater energy savings than previously mentioned value. The greatest working rates were achieved at the greatest working velocity (8,0 km h-1), while exactly at that velocity the greatest working rate increase of 3,8 % influenced by electro-hydraulic three point hitch control was noticed.
Rad prikazuje rezultate istraživanja primjene tri (3) različita sustava obrade tla u proizvodnji soje, ozime pšenice i kukuruza na antropogeniziranom lesiviranom tlu zapadne Slavonije, u vremenu ...1996-1999. godine. Testirani sustavi obrade su: 1. konvencionalni sustav (CT)-plug, tanjurača i kombinirano oruđe, 2. konzervacijski sustav (RT)-rovilo i multitiller, te 3. nulta obrada (NT)-no-till sijačica. Cilj istraživanja bila je usporedba utroška energije različitih sustava obrade tla i njihov utjecaj na prinos uzgajanih usjeva. Konvencionalni sustav (CT) obrade tla najveći je potrošač energije sa 1813.10 MJ ha-1, dok konzervacijski sustav (RT) iziskuje 37.5 % manje, a nulta obrada (NT) čak 85.1 % manje energije po hektaru. Najveći prinos kukuruza od 7.78 Mg ha-1 ostvaren je konvencionalnim sustavom, ali gotovo identičan rezultat s 7.77 Mg ha-1 konzervacijskim (RT) sustavom. Nultim (NT) sustavom obrade ostvaren je prinos kukuruza od 7.56 Mg ha-1. U drugoj eksperimentalnoj godini najveći prinos ozime pšenice od 5.89 Mg ha-1 ostvario je konzervacijski (RT) sustav obrade. Slijedeći po rezultatu je konvencionalni sustav (CT) s 5.75 Mg ha-1, te nulti (NT) sustav obrade s 5.73 Mg ha-1. U trećoj je godini najveći prinos soje od 2.71 Mg/ha ostvario je konzervacijski (RT) sustav, a slijede konvencionalni (CT) sustav s 2.64 Mg ha-1 i nulti (NT) sustav obrade s 2.60 Mg ha-1.
PDF
