Ustroj i rad Sabora Narodne Republike Hrvatske tijekom dva saborska saziva u razdoblju 1953-1963 temeljen je na odredbama Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog ...uređenja i republičkim organima vlasti iz 1953. godine kojim je pojačana predstavnička uloga Sabora.
Od 1953. Sabor po prvi put u svojoj povijesti ima dva doma, jer se uz općepolitičko Republičko vijeće bira i Vijeće proizvođača kao isključivo predstavništvo radnih ljudi (radničke klase). Opisuje se nov ustroj, organizacija i funkcioniranje oba vijeća, te radnih tijela Sabora i oba vijeća.
17. travnja 1945. godine Ministarstvo za konstituantu poslalo svim federalnim jedinicama Uputstvo za suradnju vrhovnih zemaljskih vlasti sa Ministarstvom za konstituantu u kojem se ukazuje na potrebu ...osnivanja 1) Odjela za izgradnju narodne vlasti i 2) Odjela
za ustavna pitanja pri predsjedništvima vlada.
S obzirom da je rat bio već pri završetku nametnulo se je pitanje i
konačnog rješenja međurepubličkih granica. Već 2. svibnja pomoćnik ministra u Ministarstvu za konstituantu upućuje Predsjedništvu Narodne vlade Hrvatske dopis broj 96/45 u kojem se traži hitno rješavanje teritorijalne podjele i razgraničenja između federalnih jedinica.
Osobni fondovi koji se čuvaju u arhivima i arhivskim odjelima u Republici Hrvatskoj predstavljaju bogate i vrijedne izvore za proučavanje mnogih područja ljudskih djelatnosti i spoznavanje povijesnih ...procesa u cijelosti. Oni u mnogim slučajevima nadopunjuju podatke koji postoje u fondovima državnih organizacija, ustanova i institucija i nezaobilazni su za povijesna istraživanja.
U arhivskoj terminologiji korišteno je više naziva za osobni fond (privatni spisi, rukopisi, rukopisna ostavština, privatna zbirka) koji nisu jasno označavali razliku između fonda i zbirke. Za osobni fond (isto kao i za fondove službene administracije) karakteristična je organska povezanost svih dokumenata koji su proizašli iz djelatnosti
osobe-tvorca fonda, a koju ne posjeduje zbirka. Vrednovanje gradiva u osobnom fondu provodi se kroz vrednovanje osobe tvorca fonda i ovisi o činjenici koliko on pruža kao izvor za proučavanje povijesnih, pravnih, ekonomskih, upravnih i ostalih društvenih procesa u državi i društvu.
U procesu sređivanja fonda obavlja se vrednovanje svakog pojedinog dokumenta i grupiranje u serije građe kao što su osobni dokumenti, korespondencija, dnevnici, spisi nastali osobnim radom tvorca fonda, pomoćni materijal uz djela, nekonvencionalno arhivsko gradivo.
Riječ uredništva Barbarić, Josip; Ivanović, Jozo; Kolanović, Josip ...
Fontes,
12/1996, Volume:
2, Issue:
1
Web Resource
Open access
2. broj Fontesau cijelosti posvećen sudskom procesu i nadbiskupu Alojziju Stepincu. Odlučili smo se za tri tematske cjeline:
1. Dokumenti obrane u sudskom procesu protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca,
...2. Nadbiskup Alojzije Stepinac u izvješćima Njemačkog poslanstva u Zagrebu,
3. Sveta Stolica, Nezavisna Država Hrvatska i Katolička crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
