AbstractIn the 1990s the influence of literary and extraliterary changes introduced new topics to Croatian literature for young adults. Those are the topics (like drug addiction) that had been ...considered taboo prior to these changes. This paper presents work on a selected corpus of novels written in the period from the 1990s to the present to investigate the family and social context that appears in novels discussing drug addiction and to explore in what manner the identity formation of the individual is influenced. In the four novels analyzed: Kad pobjedi ljubav When Love Prevails, Čarobni prosjak The Magical Beggar, Miron u škripcu Miron in Trouble and Meko okidanje The Soft Triggering the causes of addiction are linked to family problems, while in the novel Zeleni pas The Green Dog there is no family pathology. A disintegrating family, neglectful parents or the lack of parental presence (physical and emotional) influence the identity formation of the teenage protagonists. In all of these novels the life of addicts is presented as a life on the margins of society. They are either ignored or pitied by their surroundings, with rare occurrences of helpers, while the institutions prove to be ineffective and powerless. The unfortunate endings in the novels that take hold of the addicts and their family members function as a warning. Only the novel Miron u škripcu Miron in Trouble presents a different kind of ending where the importance of family is emphasized. Key words: drug addiction; family context; social context; young adult literature.---Sažetak Devedesetih se godina 20. stoljeća pod utjecajem književnih i izvanknjiževnih promjena u hrvatsku književnost za mlade unose nove do tada tabuizirane teme, a jedna od novih tema je i problematiziranje ovisnosti o drogi. U radu je na odabranom korpusu romana od 90-ih godina do danas istražen kakav se obiteljski i socijalni kontekst pojavljuje u romanima koji problematiziraju ovisnost o drogi i kako oni utječu na izgradnju identiteta pojedinca. U četiri analizirana romana: Kad pobijedi ljubav, Čarobni prosjak, Miron u škripcu i Meko okidanje, uzroci se problema s ovisnošću povezuju s obiteljskim problemima, a u romanu Zeleni pas izostaje obiteljska patologija. Obitelj koja se raspada, roditelji koje ne mare za djecu ili nedostatak prisustva roditelja (fizički ili emotivno) utječu na izgradnju identiteta likova tinejdžera. U svim je romanima život ovisnika prikazan kao život na rubu društva. Okolina ih ili ignorira ili sažalijeva. Rijetki im pomažu, a institucije se pokazuju kao nemoćne. Upozoravajuća je funkcija proučavanih romana u nesretnom kraju koji zahvaća ovisnike ili članove njihovih obitelji, a izostaje samo u romanu Miron u škripcu u kojemu se afirmira važnost obiteljske zajednice. Ključne riječi: književnost za mlade; ovisnost o drogi; slika obitelji; socijalni kontekst.
The novel Naša djeca Our Children (1896) is Truhelka’s second novel. It has remained rather unnoticed in literary criticism, mentioned only as another title in her bibliography. This paper sets the ...novel in the context of the author’s literary opus, as well as her pedagogic work at the end of the 19th century in order to analyse the function of female characters. The novel belongs to the first phase of Truhelka’s oeuvre, so the influence of 19th century literature with regard to its pedagogic and didactic messages, being intended as literature for young girls, can be recognised in it. The novel, however, also addresses issues of female education, independence and social differences that were current at that time.
The paper observes the family image in those novels by Anto Gardas that are connected by the same protagonists headed by the boy Miron. Ten novels were hence analyzed, which judging by the implicit ...reader belong to literature for children and youth. The paper observed family depicting and its impact on child and adolescent identity formation. Family as sociemic narrative figure can be found in the background of the “Miron“ circle, but the family relations and growing up under the influence of family models belonging to the same gender influence the child and adolescent identity formation. Gardas depicts the image of a harmonious traditional patriarchal family characterized mainly by stereotypical gender relations and division into public male and private female sphere. Family relations predominantly marked by mutual trust and sense of closeness influence the identity formation of the child and adolescent characters, which are well adjusted and do not show rebellion toward authority or the parental culture.
U radu je promatrano oslikavanje obitelji u romanima Ante Gardaša koji
pripadaju „mironovskom“ krugu romana koje povezuju isti protagonisti
predvođeni dječakom Mironom. Analizirano je deset romana ...koji prema
implicitnim čitateljima pripadaju književnosti za djecu i književnosti
za mlade pri čemu je promatrano kako je oslikana obitelj i kako ona utječe na formiranje dječjega i mladenačkoga identiteta.
Obitelj se kao sociemska figura nalazi u pozadini romana „mironovskoga“ kruga, ali odnosi u obitelji i odrastanje pod utjecajem istospolnih obiteljskih uzora utječu na ponašanje djece i mladih i formiranje njihova identiteta. Gardaš oslikava skladnu tradicionalnu patrijarhalnu obitelj u kojoj vladaju rodno stereotipni odnosi i podjela na mušku javnu i žensku privatnu sferu. Slika obitelji u kojoj vlada povjerenje i međusobna bliskost utječe na formiranje dječjih i mladenačkih likova koji su uklopljeni i ne izražavaju buntovništvo prema autoritetu ili roditeljskoj kulturi.
Roman Naša djeca (1896) drugi je objavljeni roman Jagode Truhelke. U kritici je prošao uglavnom nezapaženo te se spominje samo kao bibliografski podatak. Roman se analizira u kontekstu autoričina ...književnoga stvaralaštva i pedagoškoga djelovanja krajem 19. stoljeća s ciljem analize funkcije ženskih likova. Roman pripada prvoj fazi Truhelkina stvaralaštva. U njemu je uočljiv utjecaj dječje književnosti 19. stoljeća s obzirom na poučnost i namjenu djela mladim djevojkama, ali već se i tada otvaraju aktualna pitanja ženskoga obrazovanja i samostalnosti, kao i socijalnih razlika.
Devedesetih se godina 20. stoljeća pod utjecajem književnih i izvanknjiževnih promjena u hrvatsku književnost za mlade unose nove do tada tabuizirane teme, a jedna od novih tema je i ...problematiziranje ovisnosti o drogi. U radu je na odabranom korpusu romana od 90-ih godina do danas istražen kakav se obiteljski i socijalni kontekst pojavljuje u romanima koji problematiziraju ovisnost o drogi i kako oni utječu na izgradnju identiteta pojedinca. U četiri analizirana romana: Kad pobijedi ljubav, Čarobni prosjak, Miron u škripcu i Meko okidanje, uzroci se problema s ovisnošću povezuju s obiteljskim problemima, a u romanu Zeleni pas izostaje obiteljska patologija. Obitelj koja se raspada, roditelji koje ne mare za djecu ili nedostatak prisustva roditelja (fizički ili emotivno) utječu na izgradnju identiteta likova tinejdžera. U svim je romanima život ovisnika prikazan kao život na rubu društva. Okolina ih ili ignorira ili sažalijeva. Rijetki im pomažu, a institucije se pokazuju kao nemoćne. Upozoravajuća je funkcija proučavanih romana u nesretnom kraju koji zahvaća ovisnike ili članove njihovih obitelji, a izostaje samo u romanu Miron u škripcu u kojemu se afirmira važnost obiteljske zajednice.
The paper observes the family image in those novels by Anto Gardas that are connected by the same protagonists headed by the boy Miron. Ten novels were hence analyzed, which judging by the implicit ...reader belong to literature for children and youth. The paper observed family depicting and its impact on child and adolescent identity formation. Family as sociemic narrative figure can be found in the background of the “Miron“ circle, but the family relations and growing up under the influence of family models belonging to the same gender influence the child and adolescent identity formation. Gardas depicts the image of a harmonious traditional patriarchal family characterized mainly by stereotypical gender relations and division into public male and private female sphere. Family relations predominantly marked by mutual trust and sense of closeness influence the identity formation of the child and adolescent characters, which are well adjusted and do not show rebellion toward authority or the parental culture.
Anto Gardaš u svome je stvaralaštvu, koje obuhvaća djela za djecu i odrasle, napisao četrnaest romana za djecu i mlade. Romani su pisani i objavljivani u razdoblju od više od trideset godina stoga su ...se u radu pratile promjene koje su se zbile u autorovu romanesknom stvaralaštvu pod utjecajem promjena u dječjoj i nedječjoj književnosti, ali se ukazalo i na stalne poetičke elemente prepoznatljive kroz cjelokupno stvaralaštvo.
Rad je podijeljen u dva dijela. U prvome su dijelu rada Gardaševi romani promatrani s obzirom na modernost oblikovnih postupaka odnosno kao tradicionalni, moderni i postmoderni romani. Prvi Gardaševi romani pisani 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća tradicionalni su dječji romani, dok se romani pisani od 90-ih godina 20. stoljeća osim kao tradicionalni, određuju i kao moderni i postmoderni. Iz navedene se podjele može zaključiti da je Gardaš u svome romanesknom stvaralaštvu pratio promjene koje su se zbivale u hrvatskoj dječjoj i nedječjoj književnosti. Neki bitni elementi zadržali su se kroz cjelokupno autorovo romaneksno stvaralaštvo – slavonska zavičajnost prikazana kroz povijesne, ekološke i putopisne motive ispripovijedane kroz zanimljivu fabulu, i prikaz nuklearne, patrijahalne obitelji s izraženim rodnim stereotipima i njegovanje obiteljskih vrijednosti. Autor donosi novine na žanrovskom planu koje se uočavaju u hibridnosti žanrova i žanrovskim geminacijama, kao i promjenama u načelima izgradnje žanrova. Gardaš je i usustavljivač znanstveno-fantastičnog žanra u hrvatskoj dječjoj književnosti. U drugome je dijelu rada slikovno prikazana modernost oblikovnih postupaka u Gardaševim romanima i ispitana recepcija romana u učenika viših razreda osnovne škole. Prema rezultatima istraživanja, učenici Gardaša poznaju kao tradicionalnoga pisca, dok su moderni i postmoderni romani učenicima uglavnom nepoznati.
The opus of Anto Gardaš, who wrote for children and adults, contains fourteen novels for children and adolescents. The novels were written and published during a period of thirty years. Hence this thesis observed transformations occuring in the author's novelistic production under the influence of developments in children's and adult literature, but it also revealed constant elements of his poetics that are detectable throughout his entire opus.
The thesis consists of two parts. The first part observes the novels of Anto Gradaš with respect to the modernity of the narrative procedures thus assigning each novel to the group of traditional, modern or postmodern novels respectively. The author's first novels written in the 70's and 80's of the twentieth century are traditional children's novels, while the novels created from the 90's on can be determined as traditional, modern and postmodern. This classification leads to the conclusion that in his authorial work Gardaš kept pace with the alterations that took place in children's but also adult literature. Some key elements remained a constant throughout his entire novelistic production – the sense of belonging and appreciation of the Slavonian homeland presented in historical, ecological and travelling motifs related through an interesting plot, the depiction of the nuclear, patriarchal family with prominent gender stereotypes and the cultivation of family values. The author introduces some novelties with respect to genre, which can be seen in genre hybridization and genre crossing, as well as changes in the basic principles of genres. Furthermore Gardaš systemized the science-fiction genre in Croatian children’s literature.
The second part of the thesis depicts in charts the modernity of the narrative procedures in the novels of Gardaš and the reception of his novels by elementary school students in higher grades. The results of the study show that the students are familiar with Gardaš as a traditional author, while his modern and postmodern novels are predominantly unknown among students.
Anto Gardaš u svome je stvaralaštvu, koje obuhvaća djela za djecu i odrasle, napisao četrnaest romana za djecu i mlade. Romani su pisani i objavljivani u razdoblju od više od trideset godina stoga su se u radu pratile promjene koje su se zbile u autorovu romanesknom stvaralaštvu pod utjecajem promjena u dječjoj i nedječjoj književnosti, ali se ukazalo i na stalne poetičke elemente prepoznatljive kroz cjelokupno stvaralaštvo.
Rad je podijeljen u dva dijela. U prvome su dijelu rada Gardaševi romani promatrani s obzirom na modernost oblikovnih postupaka odnosno kao tradicionalni, moderni i postmoderni romani. Prvi Gardaševi romani pisani 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća tradicionalni su dječji romani, dok se romani pisani od 90-ih godina 20. stoljeća osim kao tradicionalni, određuju i kao moderni i postmoderni. Iz navedene se podjele može zaključiti da je Gardaš u svome romanesknom stvaralaštvu pratio promjene koje su se zbivale u hrvatskoj dječjoj i nedječjoj književnosti. Neki bitni elementi zadržali su se kroz cjelokupno autorovo romaneksno stvaralaštvo – slavonska zavičajnost prikazana kroz povijesne, ekološke i putopisne motive ispripovijedane kroz zanimljivu fabulu, i prikaz nuklearne, patrijahalne obitelji s izraženim rodnim stereotipima i njegovanje obiteljskih vrijednosti. Autor donosi novine na žanrovskom planu koje se uočavaju u hibridnosti žanrova i žanrovskim geminacijama, kao i promjenama u načelima izgradnje žanrova. Gardaš je i usustavljivač znanstveno-fantastičnog žanra u hrvatskoj dječjoj književnosti. U drugome je dijelu rada slikovno prikazana modernost oblikovnih postupaka u Gardaševim romanima i ispitana recepcija romana u učenika viših razreda osnovne škole. Prema rezultatima istraživanja, učenici Gardaša poznaju kao tradicionalnoga pisca, dok su moderni i postmoderni romani učenicima uglavnom nepoznati.
Recenzija knjige "Hrvatski realistički dječji roman" autorice Sanje Vrcić-Mataija. Studija Hrvatski realistički dječji roman (1991. – 2001.) kao korpus istraživanja uzima realistične dječje romane ...objavljene u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. Autorica odabir građe obrazlaže činjenicama da je navedeno razdoblje nedovoljno istraženo prije svega zbog kratkoga vremenskoga odmaka, nepostojanja periodizacije za suvremenu hrvatsku dječju književnost i nepostojanja ujednačenoga nazivlja.
PDF
