SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim ...uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.
Aim To determine the diagnostic accuracy of pulmonary artery to aorta ratio in screening for pulmonary hypertension in advanced chronic obstructive pulmonary disease (COPD) patients. Methods A ...prospective, diagnostic study was conducted in University Hospital Center Zagreb between January 2015 and March 2018. The study enrolled 100 patients who consecutively underwent chest computed tomography (CT), echocardiographic exam, and right heart catheterization. Two independent observers measured pulmonary artery and ascending aorta diameters. The correlation between the ratio and mean pulmonary artery pressure, measured invasively, was assessed. Patients with echocardiographic signs of moderate systolic or diastolic left ventricular dysfunction were excluded (n = 44). Results Sixty-six patients (55.5% men), with a median age of 6', were identified. Median forced expiratory volume during the first second (FEV1) was 34 + or - 12, FEV1/ forced vital capacity <0.70. Patients with and without pulmonary hypertension had pulmonary artery diameter of 36 + or - 7 mm and 27 + or - 4.6 mm, respectively (P < 0.001). Median pulmonary artery/aorta (PA/A) ratios for patients with and without pulmonary hypertension were 1.05 and 0.81, respectively (P < 0.001). PA/A ratio above 0.95 was an independent predictor of pulmonary hypertension with a specificity of '00% and a sensitivity of 74.51% (area under the curve = 0.882; standard error = 0.041; P < 0.001). Conclusion PA/A ratio as measured on chest CT images can be used as a screening tool instead of echocardiography.
PDF