Background:
The modern indications for Chiari pelvic osteotomy (CPO) have narrowed and the number of such operations performed has diminished markedly. So far published long-term experience with CPO ...indicate the fact that in selected patients satisfactory functional results can be achieved. The aim of this study was to investigate the parameters which influence CPO survival and its conversion into total hip arthroplasty (THA).
Methods:
This is a single-centre retrospective case-series study. In the period from 1976 to 2012, it included 172 CPO in 158 patients. Of those, in 43 patients (48 hips) the follow-up was discontinued, leaving 115 patients (124 hips) for final analyses. The median age at the time of the surgery was 34 years, and the mean duration of the follow-up was 19 years.
Results:
In 115 patients (124 CPO) included in the study, a total of 51 THA was performed in 49 patients. The median period between CPO and THA was 14 years.
Conclusion:
Supporting our results, we suggest that CPO should still be indicated in a selected group of younger patients even with advanced stage of hip osteoarthritis who prefer a joint-conserving procedure and consent to a predicted less optimal outcome.
Ugradnja totalne endoproteze koljena već je više od 50 godina standardni operativni
postupak liječenja terminalnog stadija artroze koljena. Najčešći operativni pristup koji se koristi
za ugradnju ...totalne endoproteze koljena je medijalni parapatelarni pristup. Medijalni parapatelarni
pristup ima mnogo prednosti, no glavni mu je nedostatak dezinsercija hvatišta m.
vastus medialis s njegova hvatišta na pateli. U pokušaju da se izbjegne oštećenje muskulature
pri ugradnji totalne proteze koljena razvilo se nekoliko pristupa koji imaju cilj omogućiti preglednost
operativnog polja kao i standardni medijalni parapatelarni pristup, ali bez dezinsercije
hvatišta m. vastus medialis. U ovom članku navode se vrste pristupa na koljeno koji se smatraju
minimalno invazivnima, no jedino se kod subvastus pristupa u potpunosti čuva
muskulatura koljena pri ugradnji totalne endoproteze koljena. Kod subvastus pristupa vastus
medialis se tupo odmakne, a njegovo hvatište na pateli ostaje u potpunosti očuvano. Naglašavamo
da stupanj invazivnosti pristupa ne određuje dužina kožnog reza već mogućnost minimalnog
oštećenja muskulature. U članku se prikazuje detaljan opis subvastus pristupa na koljeno
pri ugradnji totalne endoproteze.
Artroskopija kuka spada u endoskopske metode minimalno invazivnog načina dijagnostike
i liječenja zglobova. Zbog anatomskih specifičnosti zgloba kuka te zahtjevnosti same tehnike,
artroskopija kuka ...dobiva širu primjenu u kliničkoj praksi tek posljednjih godina. Najčešća indikacija
za artroskopiju kuka je tretman lezija nastalih u sklopu femoroacetabularnog sraza.
Liječenjem femoroacetabularnog sraza, kao stanja preartroze kuka, razvoj artroskopije kuka
predstavlja važan iskorak u smislu prevencije razvoja artroze kuka. Osim femoroacetabularnog
sraza, indikacije za artroskopiju kuka predstavljaju lezije acetabularnog labruma, ozljede hrskavice
zgloba, slobodna zglobna tijela, lezija ligamenta teresa, promjene sinovijalne membrane, stanja
po ugradnji totalne endoproteze te infektivna stanja kuka. Kirurška podjela zgloba kuka na
periferni i centralni odjeljak determinira i dva naizgled različita pristupa operativnom zahvatu,
pristup prvo u periferni ili prvo u centralni odjeljak. U praksi je potrebno pregledati i eventualno
liječiti patoanatomske promjene u oba odjeljka te je potrebno ovladati tehničkim specifičnostima
artroskopije kuka, bilo da se započinje s perifernim ili centralnim odjeljkom. Specifičnost artroskopije
kuka u odnosu na artroskopiju drugih velikih zglobova potreba je korištenja ekstenzijskog
stola te intraoperativno korištenje rendgenskog aparata. Artroskopski je moguće
odstranjenje koštanih apozicija na femuru i acetabulumu, tretman lezija acetabularnog labruma,
hrskavičnih lezija, odstranjenje slobodnih zglobnih tijela, liječenje ozljeda ligamenta teresa i patologije
sinovijalne ovojnice zgloba, odstranjenje izljeva iz zgloba te liječenje stanja po ugradnji
totalne endoproteze kuka. Komplikacije artrokopije kuka većinom su rijetke, a njihova incidencija
može se dodatno smanjiti pravilnim postavljanjem indikacije i adekvatnom kirurškom tehnikom.
Daljnjim razvojem tehnike te dugoročnom evaluacijom rezultata liječenja očekuje se popularizacija
i sve šira primjena artroskopije kuka u svakodnevnoj ortopedskoj praksi.
Artroskopija ručnog zgloba je minimalno invazivna endoskopska metoda koja omogućuje
dijagnosticiranje i liječenje pojedinih bolesti i ozljeda ručnog zgloba (RZ), mediokarpalnog
zgloba (MKZ) i ...distalnog radioulnarnog zgloba (DRUZ). Ovu minimalno invazivnu kiruršku metodu
prvi je opisao Yung-Cheng Chen 1979., no njezina šira primjena u kliničkoj praksi počinje
tek nakon 1986., kada je Terry Lane Whipple preporučio distrakciju RZ-a i precizne lokalizacije
ulaznih mjesta (portala), kako bi se učinila pravilna i potpuna evaluacija RZ-a prilikom izvođenja
artroskopije. Iako je prvotno artroskopija RZ-a bila samo dijagnostička metoda, tijekom
vremena, zahvaljujući kontinuiranom napretku tehnologije i uvođenju inovacija u instrumentaciji
i operativnoj tehnici, artroskopija RZ-a postaje i terapeutska metoda. Cilj ovog rada prikazati
je osnove o artroskopiji RZ-a, a one uključuju: povijesni razvoj, indikacije i kontraindikacije,
evaluaciju i probir bolesnika za artroskopiju RZ-a na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i
slikovne obrade, pripremu za artroskopiju RZ-a, potrebnu opremu, poznavanje izvanzglobne
anatomije, portale (ulazna mjesta), poznavanje unutarzglobne anatomije, preduvjete, tehniku
artroskopije RZ-a, prednosti i nedostatke ove operativne metode, komplikacije i zaključak.
Artroza koljena je najčešća degenerativna bolest zglobova čija se incidencija povećava starenjem populacije. U uznapredovaloj fazi bolesti liječenje artroze koljena obuhvaća ugradnju totalne ...endoproteze koljena. Dugotrajnost preživljenja totalne endoproteze koljena ovisi o ispravnoj pozicioniranosti komponenata endoproteze u sve tri ravnine, odnosno o rekonstrukciji biomehaničkih odnosa donjeg ekstremiteta.
Pogreške u kirurškoj tehnici najčešći su razlog nepreciznosti ugradnje komponenti totalne endoproteze koljena. Razvojem instrumentarija poboljšavaju se rezultati ugradnje endoproteze koljena, a značajan napredak postiže se uvođenjem računalne navigacije u kirurgiju koljena 1997. godine. Virtualnim povezivanjem anatomskih struktura, prvenstveno koštane anatomije pacijenta, s računalnom slikom istoga, koristeći podatke slikovnih pretraga ili anatomske intraoperativne podatke, svaka je kirurška akcija
prikazana na ekranu u realnom vremenu na računalno oblikovanom modelu. Virtualna trodimenzionalna reprodukcija koljena uz pomoć računala omogućava preciznije reseciranje zglobnih površina i ugradnju komponenti endoproteze koljena. Precizna pozicioniranost dijelova endoproteze i rekonstrukcija biomehaničkih odnosa omogućava brži oporavak, agresivniju fizioterapiju, a i sam vijek endoproteze je produljen, čime se smanjuju troškovi zdravstvenog sustava i povećava zadovoljstvo pacijenta.
U članku prikazujemo 33-godišnjeg pacijenta oboljelog od malignog fibroznoga histiocitoma lijevog femura. Bolesnik je primljen u našu ustanovu radi patološkog prijeloma proksimalnoga dijela lijevog
...femura. Nakon hospitalizacije učinjena je biopsija tumorozne tvorbe, te je dobivena dijagnoza malignog fibroznoga histiocitoma. Pacijent je upućen na kemoterapiju, te se po provedenom liječenju ponovno
hospitalizira u našoj ustanovi. Tada se učini ekstirpacija tumora in toto, uz rekonstrukciju alogenim presadkom proksimalnoga femura i ugradnjom totalne revizijske endoproteze lijevoga kuka. Postoperacijski tijek protekao je uredno, a pacijent se vertikalizirao uz pomoć dvije dolaktične štake. Godinu dana po operativnom zahvatu prisutan je uredan položaj ugrađenog transplantata i ndoproteze, nema znakova recidiva, a pacijent samostalno obavlja svakodnevne životne aktivnosti.
The Eastern Adriatic region, encompassing Croatia and Bosnia and Herzegovina, is considered an important area of natural populations of wild grapevines (Vitis vinifera ssp. sylvestris). The wild ...grapevine arises in the Eastern Adriatic region in a contact zone of the EU-Mediterranean and the sub-Mediterranean characterized by typical karst relief. This study focuses on the chloroplast DNA (cpDNA) analysis of wild grapevines and the biodiversity of accompanying woody species to better understand the genetic variation of the sylvestris populations of the Eastern Adriatic region and to investigate how this variation fits within today's wild grapevine distribution in the European continent. The allelic variation at nine cpDNA microsatellite loci of wild individuals was used to characterize haplotype diversity in 53 individuals from four population sites. All individuals were grouped into two chlorotypes: A and D, D being the rare haplotype among wild populations on the European continent. In total, 52 woody plant species were identified. However, the studied vegetation structures have been affected by permanent human pressure on natural resources and the preservation status of the collection sites. Based on our results, we conclude that the investigated areas were probably shelter zones for wild grapevine preservation during the unfavorable glaciation era.
Assessment of wild grapevine Butorac, Lukrecija; Hancevic, Katarina; Luksic, Katarina ...
PloS one,
06/2018, Volume:
13, Issue:
6
Journal Article
Peer reviewed
The Eastern Adriatic region, encompassing Croatia and Bosnia and Herzegovina, is considered an important area of natural populations of wild grapevines (Vitis vinifera ssp. sylvestris). The wild ...grapevine arises in the Eastern Adriatic region in a contact zone of the EU-Mediterranean and the sub-Mediterranean characterized by typical karst relief. This study focuses on the chloroplast DNA (cpDNA) analysis of wild grapevines and the biodiversity of accompanying woody species to better understand the genetic variation of the sylvestris populations of the Eastern Adriatic region and to investigate how this variation fits within today's wild grapevine distribution in the European continent. The allelic variation at nine cpDNA microsatellite loci of wild individuals was used to characterize haplotype diversity in 53 individuals from four population sites. All individuals were grouped into two chlorotypes: A and D, D being the rare haplotype among wild populations on the European continent. In total, 52 woody plant species were identified. However, the studied vegetation structures have been affected by permanent human pressure on natural resources and the preservation status of the collection sites. Based on our results, we conclude that the investigated areas were probably shelter zones for wild grapevine preservation during the unfavorable glaciation era.
Considering the fragility of the Mediterranean environment, there is an increasing need to improve the knowledge of this forest environment. The aim of this study was to examine the effects of air ...pollution on the forest ecosystem’s condition by analyzing tree vitality. The study area was chosen to represent the most important and the most common species in Mediterranean forest ecosystems of the Eastern Adriatic coast. Quercus pubescens, Quercus ilex, Pinus halepensis, and Pinus nigra plots were equipped with rain collectors and dendrometer bands. Sampling, measurements, and analyses of atmospheric deposition, foliar nutrient, defoliation, and growth were all carried out. Results showed that actual N deposition loads were the lowest in Aleppo pine forest and the highest in holm oak forests. This, however, did not have an effect on the concentrations of N in foliage. Most elements’ concentrations were in the plausible range. No relevant differences in mean defoliation between the plots were observed. The plots with a lower percentage of basal area increment (BAI%) were found to have lower defoliation. The research was conducted to bridge the gap in the knowledge of air pollutants and vitality indicators in different forest types. These findings are a valuable contribution to the sustainable forest management of Mediterranean forest.
PDF
