Rastuća potražnja potrošača za sigurnom i pristupačnom hranom, kao i potreba za održivom opskrbom hranom prisilit će proizvođače da istraže načine povećanja proizvodnje. Peradarska industrija ima ...važnu ulogu u osiguravanju održive opskrbe hranom, posebno zato što pilići imaju visoku učinkovitost konverzije hrane u odnosu na druge ptice ili stoku, a pileće meso je hrana niske emisije stakleničkih plinova u usporedbi s drugim izvorima prehrambenih proteina i ima pristupačan izvor proteina s niskim udjelom masti Najvažniji aspekt proizvodnje brojlera je hranidba, koja predstavlja oko 70% ukupnih troškova. Kako bi se olakšala proizvodnja krmnih smjesa za piliće, teži se zamjeni komponentu kukuruza novom, jeftinijom ali kvalitetnijom komponentom. Kao zamjensku komponentu, moguće je koristiti stari kruh čime bi se istovremeno omogućila njegova sanacija. Njegova uporaba u hranidbi brojlera moguća je samo nakon termičke dorade. Temeljem navedenog, ovaj rada obuhvaća mogućnosti korištenja 5 i 10% udjela starog bijelog i crnog kruha, u krmnoj smjesi za brojlere, nakon termičke dorade ekstruzijom. Hranidba s oba tipa starog ekstrudiranog kruha pokazala se zadovoljavajućom i nije utjecala na prirast brojlera pa se općenito, sušeni kruh može koristiti u hranidbi pilića kao djelomična zamjena za kukuruznu komponentu. Iako su se obje vrste kruha pokazale kvalitetne prilikom hranjenja, nešto bolji rezultati dobiveni su u hranidbi s 10% udjela starog crnog kruha.
Prilikom prerade zrna ječma za potrebe prehrane ljudi, ječmu se skida ljuska te takvo zrno ječma ima smanjenu nutritivnu vrijednost. Kako bi se poboljšala nutritivna svojstva ječma nakon ljuštenja, ...ono se podvrgnulo termičkom tretmanu uparavanja zbog želatinizacije škroba. Stoga je bilo potrebno provesti istraživanje nutritivnih svojstava oljuštenog zrna ječma prije i poslije metode uparavanja (“cooking” postupak) i sušenja te odrediti utjecaj takve termičke dorade na nutritivni sastav zrna. U radu su obuhvaćene dvije sorte ječma, Bravo i Maxim. Oljuštenim zrnima spomenutih sorti određen je nutritivni sastav tj. kemijska svojstva prema standardnim metodama za određivanje udjela vlage, pepela, ulja, škroba i proteina. Nakon metode uparavanja (“cooking” metode) na tlaku od 0,5 bara i vremenu od 10 ili 15 minuta te sušenja uzoraka na temperaturama od 50 °C, 60 °C i 70 °C također je određen nutritivni sastav svakog uzorka. Istraživanje je pokazalo da metoda uparavanja utječe na promjenu nutritivnog sastava oljuštenog zrna ječma jer je kod svih komponenata nutritivnog sastava došlo do promjena u odnosu na početne uzorke.
Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska povrtna kultura koja se koristi u hranidbi domaćih životinja (krava, svinja i peradi), a porasla mu je i konzumacija u ljudskoj prehrani posljednjih ...nekoliko godina. Cilj istraživanja ovog rada je utvrditi sadržaj pepela i škroba batata, radi probavljivosti, nakon konvekcijskog sušenja – dehidriranjem na tri različite temperature sušenja (50, 60 i 70 °C), brzinu otpuštanja vode prilikom sušenja kao i utjecaj temperature sušenja na boju četiriju sorata batata (narančasti Beauregard, ljubičasti 414 Purple, žuti O’Henry i bijeli Japanese). Rezultati istraživanja pokazuju da od četiri istraživane sorte samo jedna brže otpušta vodu prilikom sušenja, dok sve ostale otpuštaju vodu podjednakom brzinom. Kod toga je sadržaj pepela rastao povećanjem temperature dok se sadržaj škroba smanjivao. Također je utvrđeno da sušenje utječe na promjenu boje, te se najmanja promjena očekivano očitovala sušenjem na najnižoj temperaturi. Statističkom obradom rezultata utvrđene su signifikantne razlike između sorata i načina termičke dorade.
Neven (Calendula officinalis L.) se uzgaja zbog svoje ukrasne, ali i ljekovite vrijednosti, iako se u posljednje vrijeme sve više upotrebljava i u prehrambenoj industriji. U svježem stanju cvat ...nevena vrlo brzo gubi svoja svojstva, odnosno boju i kao takav treba se doraditi optimalnim postupcima dorade. Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj različitih temperatura konvekcijskog sušenja dehidriranjem na intenzitet obojenja cvatova u svrhu korištenja nevena kao komponente u hrani za životinje. U istraživanju su korišteni cvatovi nevena narančaste i žute boje. Sušeni su na tri različite temperature (40 °C, 50 °C i 60 °C), pri čemu su utvrđena i kvalitativna svojstva (sadržaj pepela, škroba i ulja), prije i nakon procesa sušenja u svrhu utvrđivanja iskoristivosti u hranidbi životinja prema zakonu NN 102/2016. Korištenjem polinomnih jednadžbi izrađene su krivulje otpuštanja vode iz cvatova u ovisnosti o temperaturi sušenja. Cvatovi žute boje brže su otpuštali vodu pri svim temperaturama te sadržavali bolji intenzitet boje. Sušenje je također utjecalo na sadržaj pepela u cvatovima nevena i učinkovitije je i bolje na nižim temperaturama. Porastom temperature zraka za sušenje porasli su i sadržaj škroba i ulja za obje boje cvatova. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su cvatovi nevena nakon sušenja pogodna komponenta u hranidbi životinja, a najbolji rezultati su dobiveni sušenjem na temperaturi od 50 °C.
This research investigates the quality of cut carnation flowers that were kept for 10 days in various solutions (daily replaced tap water; tap water that was not replaced at all; 2% sugar solution; ...and 2% salt solution). The flower mass was investigated in relation to maintenance, water and solution volume, carbon content, hydrogen content, nitrogen content, sulphur content, protein content, bacteriological analysis of water and solutions as well as the damage of carnation flower. All the trials were conducted in accordance with the standard protocols. It was found that carnation mass in the first three days increases because of rehydration and then starts to wilt afterwards. Due to the fact that aerobic mesophilic bacteria grow fastest, the earliest changes occur as soon as the fourth day on the flowers that are kept in 2% sugar solution, while the flowers were best preserved in the daily fresh tap water. The protein content on the first day was lower in relation to the day 10.
Although grass Miscanthus × giganteus biomass is currently used mostly as a raw material for direct combustion, an increasing consideration is now given to its potential use in production of biogas, ...namely biomethane. The aim of this paper is to determine the yield of dry-matter (DM) and organic dry matter (oDM) from the crop Miscanthus × giganteus in three different harvest times and at three different locations, and, based on these values, to calculate the biomethane yield on the abandoned agricultural surfaces in Croatia. The investigations which were conducted for this purpose determined the average values of dry matter yield (24.77 t/ha) and organic dry matter yield (24.11 oDM/ha) as well as the biomethane yield of 5976 Nm3/ha. In relation to total natural gas consumption and percentage of the abandoned agricultural land, Croatia could replace between 1.6% to 4.8% of the consumed natural gas by introducing Miscanthus × giganteus grass on 5% to 15% of the abandoned agricultural lands in three of its counties (Sisačko-moslavačka, Karlovačka and Ličko-senjska).
Posljednjih godina provedena su različita istraživanja koja ukazuju na veliki potencijal prerade posliježetvenih ostataka za proizvodnju energije. Zahvaljujući novim tehnologijama posliježetveni ...ostaci se mogu na razne načine iskoristiti za dobivanje toplinske i električne energije te tekućih ili plinovitih goriva. Jedan od oblika pretvorbe poljoprivrednih ostataka za dobivanje energije je proces pirolize. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi svojstva slame nekoliko važnijih vrsti žitarica (slama pšenice, ječma, zobi i tritikala) s ciljem uvida u njihov potencijal za proizvodnju energije izravnim sagorijevanjem i pirolizom. Istraživanje je pokazalo da se konačni produkti pirolize slame žitarica, biougljen i bioulje, mogu koristiti kao sirovine za proizvodnju energije (neposredno ili kao sirovina u su spaljivanju), dok se biougljen može koristiti i kao poboljšivač tla.
Metode i tehnologija u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji su u konstantnom napretku zbog čega tržište nudi niz novih strojeva i uređaja. Primjena bespilotnih sustava (engl. Unmanned Aerial ...System, UAS) nudi novu generaciju metoda i tehnologije nadziranja trajnih nasada s naglaskom na veće površine, kao i na nepristupačna i udaljena područja. Pravovremena detekcija pojave bolesti i štetnika te praćenje kvalitete cjelokupnog nasada omogućuje se jedino redovitim nadzorom trajnih nasada. Tako se izbjegava nepotrebno nanošenje pesticida u cijelom nasadu, tretiranje se obavlja lokalizirano, što je opravdano s ekonomskog i ekološkog stajališta. Sustavi s GNSS senzorima, zbog njihove točnosti i preciznosti primjenjivi su u poljoprivrednoj proizvodnji te imaju sve značajniji doprinos u sadnji, zaštiti, gnojidbi i berbi poljoprivrednih kultura. Neke od brojnih mogućnosti primjene bespilotnih sustava u nadziranju trajnih poljoprivrednih nasada, s naglaskom na njihovu zaštitu, prikazane su u ovom radu. Bespilotni sustav prikuplja prostorne podatke s terena koji su ubrzo nakon njihova prikupljanja dostupne za obradu i analizu. Prostorni podaci, poput prostorne razdiobe vegetacijskog prostora što stvara indeksa prikazane u ovom radu, koja je izračunata iz podataka prikupljenih bespilotnim sustavom senseFly eBee, kompatibilni su sa navigacijskim sustavom traktora, čime se ostvaruje preduvjet za ekonomično i efikasno praćenje i zaštitu trajnih nasada.
U intenzivnom uzgoju povrća nužno je koristiti suvremenu opremu za navodnjavanje jer se samo na taj način navodnjavanje može obaviti pravovremeno i kvalitetno. Navodnjavanje je jedna od najvažnijih ...agrotehničkih mjera jer ima pozitivan učinak na fizikalne, kemijske i biološke procese u tlu. Voda otapa hranjive tvari u tlu koje biljke mogu usvojiti korijenovim sustavom, sudjeluje u procesu fotosinteze prenoseći hranjive tvari iz korijena do lista, poboljšava mikroklimu i mikrofloru tla, smanjuje temperaturu biljaka čime regulira njihov toplinski režim, povećava urod i kvalitetu plodova. U radu je prikazana oprema i različiti sustavi za navodnjavanje povrća.
Cilj ovog rada je ispitati proizvodnju, konzumaciju i potrošnju krumpira u Hrvatskoj i u Sloveniji. U anketnom ispitivanju je sudjelovalo 79 slučajnih ispitanika u Hrvatskoj i 70 slučajnih ispitanika ...u Sloveniji. Konzumacija krumpira prisutna je u cijelom svijetu tako da su i naše ankete potvrdile njegovu čestu primjenu u Hrvatskoj i Sloveniji.
Krumpir iziskuje puno tehnoloških operacija i mehanizacije što uvjetuje njegovu tržišnu cijenu. Istraživanje je dokazalo da tržišna cijena značajno utječe na potrošnju krumpira, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji. Slovenci više prakticiraju vlastitu proizvodnju, dok Hrvati u nešto većem postotku kupuju krumpir. Po pripremi krumpira za konzumaciju nema velikih razlika između ispitanika iz Hrvatske i ispitanika iz Slovenije.
PDF
