Rad tematizira kriznu komunikaciju na primjeru prvog vala pandemije COVID-19 s kojim se Vlada RH suočila u 2020. godini. Svrha istraživanja bila je utvrditi obilježja internetske komunikacije Vlade. ...Analizirali smo uokvirivanja teme i reaktivne strategije komuniciranja, utjecaj intenziteta ugroze na intenzitet komunikacije Vlade te vidljivost premijera. U radu je korištena metoda analize sadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na umjereno pozitivnu korelaciju intenziteta ugroze i intenziteta komunikacije Vlade. Nalazi također pokazuju da se Vladina komunikacija pretežno nije manifestirala kroz vidljivost premijera. U najvećem broju objava Vlade dominira medijski okvir odgovornosti, a analiza reaktivnih strategija komuniciranja je pokazala kako je u najvećem broju slučajeva dominantna strategija korektivnog ponašanja.
The paper discusses crisis communication using the example of the first wave of the COVID-19 pandemic, which the Government of the Republic of Croatia faced in 2020. The purpose of the research was to determine the characteristics of the Government’s internet communication. We analyzed issue framing and reactive communication strategies, the influence of the intensity of the threat on the intensity of the Government's communication, and the visibility of the Prime Minister.The method of content analysis was used in the paper. The conducted research indicated a moderately positive correlation between the intensity of the threat and the intensity of the Government’s communication. The findings show that the Government’s communication was not predominantly manifested through the visibility of the Prime Minister. In most of the Government’s releases, the frame of responsibility dominates, while the analysis of reactive communication strategies showed that rectifying behavior is the dominant strategy in most cases.
Public health crisis provoked by the COVID-19 pandemic is the issue that marked 2020 the most from various angles, as well as the communication one. This paper examines media echo of COVID-19 ...pandemic crisis in pre-crisis time in Croatia, before the first registered case of the infection. The most important result of the performed research is that the media coverage of the analyzed news portals in critical period may be valued as credible because the media releases used multiple sources and the authorship was transparent. Group of actors that in pre-crisis gained the most visibility were politicians. Research also demonstrated that news portals emphasized numerical data concerning crisis in media releases, while explicitly marking the situation with the word ‘crisis’ did not occur in large-scale.
Javnozdravstvena kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 događaj je koji je u najvećoj mjeri obilježio 2020. godinu s različitih aspekata, pa tako i onog komunikacijskog. U radu se istražuje medijski odjek krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 u pretkriznom periodu u Hrvatskoj, prije prvog registriranog slučaja zaraze. Najvažniji rezultat provedenog istraživanja je: kako se izvještavanje odabranih news portala u analiziranom periodu može ocijeniti vjerodostojnim iz razloga što se u medijskim objavama koristilo više izvora te je autorstvo bilo transparentno. Skupina aktera koja je u pretkrizi u medijskim objavama ostvarila najveću vidljivost bili su političari. Istraživanjem je također utvrđeno kako je u medijskim objavama news portala naglasak stavljen na brojčane pokazatelje u kontekstu krize, dok eksplicitno označavanje situacije putem riječi „kriza“ nije bilo zastupljeno u većoj mjeri.
Krizu organizacije označava situacija u kojoj se narušavaju redovite procedure funkcioniranja, a svaki izlazak iz uobičajenog toka djelovanja može dovesti i do pojačanog interesa medija. Kriza za ...neke organizacije zapravo počinje u onom trenutku kada je mediji proglase. Slučaj krize koncerna Agrokor u 2017. godini izazvao je veliku pozornost medija. Ovim se radom stoga proučavao slučaj kroz medijsko izvještavanje o Agrokoru na internetskom portalu Večernji.hr, u vrijeme kada se koncern suočavao s krizom izazvanom fi nancijskim problemima. Na taj su se način utvrdila obilježja i odrednice medijskog izvještavanja o Agrokoru i krizi na internetskom portalu Večernji.hr. S druge strane, analiza je obuhvatila službena internetska priopćenja Agrokora na mrežnoj stranici Agrokor.hr kako bi se utvrdilo kako je koncern kroz službene online kanale odgovorio na krizu. Rezultati izvještavanja o slučaju Agrokor i njegovom kriznom komuniciranju daju uvid u obilježja medijskog izvještavanja u slučaju krize ovakvih razmjera i kriznom komuniciranju putem internetskih priopćenja. Istraživanje je pokazalo da se u medijskom portretiranju krize značajan naglasak stavlja na prvog čovjeka organizacije. Tako se na internetskom portalu Večernji.hr u promatranom razdoblju u gotovo svakoj drugoj objavi spominjao osnivač Agrokora Ivica Todorić. Također, više od trećine objava sadržavalo je brojke u kontekstu krize, poput visine duga koncerna. Što se tiče samog Agrokora, rezultati istraživanja pokazali su kako se organizacija u prvoj fazi suočavanja s krizom nije postavila aktivno. Službena internetska priopćenja na mrežnoj stranici Agrokor.hr, koja bi se ticala krize, izostala su, a poruke koje su putem portala Večernji.hr mogle doći do javnosti od strane koncerna sadržavale su elemente poricanja postojanja problema. Kako je kriza postajala sve složenija, Agrokor je bio prisiljen na promjenu komunikacije. Stoga se u drugoj fazi koristio konkretnim strateškim elementima kriznog komuniciranja kao što su sazivanje konferencije za medije, vidljivost prvog čovjeka organizacije, komunikacijska ujednačenost te preimenovanje.
Rad na daljinu i virtualni sastanci postali su svakodnevica za velik broj tvrtki u svijetu. Promatrajući aspekt održavanja kontinuiteta poslovanja u uvjetima ograničenima pandemijom bolesti COVID-19, ...mnogi će zaposlenici reći da su virtualni sastanci postali ključan komunikacijski alat za razgovor s dionicima. Međutim, iako se videokonferencije koriste posljednjih nekoliko desetljeća, otkad su videokonferencijski sustavi komercijalno dostupni, ne treba zanemariti činjenicu da je značajan porast globalnog trenda njihova korištenja zabilježen tek krajem siječnja 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila međunarodnu hitnu situaciju zbog širenja bolesti COVID-19. Globalnom trendu pojačanog korištenja virtualne komunikacije pridružile su se brojne tvrtke koje nikada nisu koristile ovakav način komuniciranja niti su predvidjele da će napraviti značajniju tranziciju komunikacije u virtualni svijet. U radu su stoga predstavljeni nalazi različitih studija o utjecaju virtualnih sastanaka na zaposlenike. Ovaj rad istražuje važnost, komunikacijske obrasce i prakse pri korištenju digitalnih platformi za održavanje virtualnih sastanaka u hrvatskim srednjim i velikim poduzećima. Anketno istraživanje provedeno je među zaposlenicima (N = 177) u srednje velikim i velikim poduzećima različitih djelatnosti u Hrvatskoj. Fokus je na virtualnim sastancima srednje velikih i velikih poduzeća upravo zbog kompleksnosti tih komunikacijskih sustava, u kojima je nužna intenzivna horizontalna i vertikalna komunikacija. Rezultati istraživanja otkrivaju koje se digitalne platforme najčešće koriste za virtualne sastanke. Nalazi između ostalog pokazuju kako su virtualni sastanci češći, ali i da kraće traju te da se prednost daje prijenosnim računalima kao sredstvima za organizaciju, vođenje i sudjelovanje u virtualnim sastancima.
Lobiranje je široko rasprostranjena praksa zagovaranja interesa kod donositelja odluka. Unatoč tome, nedovoljno je teoretski obrađeno. Ovaj rad zauzima pristup kako se lobiranje najpreciznije može ...shvatiti kao grana odnosa s javnošću. Stoga se pojmovi važni za lobiranje uspoređuju s pojmovima iz teorije odnosa s javnošću. Pokazuje se kako je u okviru pitanja regulacije tema transparentnosti bitna i za jedno i za drugo područje. Utjecaj kao važna odrednica lobiranja obzirom na teškoću definiranja može se usporediti s publicitetom. Utvrđeno je kako se ovaj pojam također preklapa s kategorijama persuazije i „meke moći“. Još jedno preklapanje pokazalo se na primjeru usporedbe interesnih skupina i dionika, kod kojih je i u lobiranju, i u odnosima s javnošću, bitno načelo organiziranosti. Posljednji argument u prilog definiranja lobiranja kao grane odnosa s javnošću istaknut je korištenjem istovjetnih tehnika i alata, u prvom redu razgovora.
Review of:
Ralph Schroeder: Social Theory After the Internet: Media, Technology and Globalization, London: UCL Press, 2018, 196 pp
ISBN 978–1–78735–124–0 (print)
ISBN 978–1–78735–122–6 (pdf)
Boris Beck_ JEDNOROG U ViRTUALNOJ ŠUMi: ČiTANJE, UČENJE i RAZUMiJEVANJE DiGiTALNiH MEDiJA (ESEJi) Zagreb: Leykam international, 2022., 201 str. ISBN: 978-953-340-150-8
PDF
