Predmet rada je, tzv. početno određenje državljanskog korpusa na hrvatskoslavonskom području u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. S obzirom na primjetan nedostatak relevantnih istraživanja navedene ...problematike, autor je proveo vrlo opsežno arhivsko istraživanje odgovarajućih arhivskih fondova dostupnih u Hrvatskom državnom arhivu. Na temelju provedenog istraživanja autor u radu izlaže nekoliko teza. Prva je teza da je odmah po formiranju Kraljevine SHS važio sustav prema kojem su državljani bili svi zavičajnici hrvatsko-slavonskih općina. U nastavku rada autor argumentira tezu da su mirovni ugovori bitno promijenili dotadašnji sustav definiranja državljana na način da su negirali
značaj zavičajnosti za utvrđivanje državljanstva ukoliko je stečena nakon 1. siječnja 1910. godine. Autorova je teza da su odredbe mirovnih ugovora kao i restriktivan sustav stjecanja zavičajnosti koji je bio karakterističan za Hrvatsku i Slavoniju u razdoblju do 1918. godine omogućili vlastima Kraljevine SHS provođenje svojevrsnog probira poželjnih državljana te negiranje državljanstva određenom broju doseljenika iz Ugarske. Autor nadalje ocjenjuje da su svojevrsna stabilizacija sustava kao i šire definiranje državljanskog korpusa
provedeni tek Zakonom o državljanstvu iz 1928. godine, no uz naglašenu primjenu etničkih kriterija.
Austrijski Opći građanski zakonik (OGZ), iako u osnovi kodifikacija privatnog prava, sadržavao je pravna pravila o državljanstvu, poglavito pravila o stjecanju državljanstva. Uvođenjem OGZ-a u ...Hrvatsku i Slavoniju za vrijeme otvorenog apsolutizma navedena pravila postala su dio hrvatsko-slavonskog pravnog sustava i u tom su se sustavu zadržala sve do donošenja Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva 1879. godine. Predmet rada jesu te odredbe
OGZ-a o državljanstvu kao i iskustvo njihove primjene u Hrvatskoj i Slavoniji. Osnovni cilj rada jest odgovoriti na pitanje o utjecaju OGZ-a na razvoj državljanstva na hrvatsko-slavonskom području.
The basic aim of this paper is to present the problem issues of establishing citizenship in Croatia and Slavonia between the declaration of the Octroyed constitution until the Hungarian Citizenship ...Act was enacted in 1880. Firstly, the development of citizenship from 1849 to 1880 is presented briefly. Then, the shortcomings of citizenship law are analyzed in relation to establishing citizenship, as is the theory on belonging to a particular municipality as a fundamental way of establishing citizenship and the problem issues of persons of unknown municipality affiliation.
U radu se analizira novo ureðenje prava graðana u Republici Hrvatskoj uspostavljeno početkom 90-ih godina 20. stoljeća. U sklopu rada uvodno je dan kratak prikaz ureðenja prava graðana u Hrvatskoj ...uoči demokratskih promjena. Nakon toga se izlaže ureðenje prava graðana prema Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. godine, u razdoblju od donošenja Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine pa sve do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991. godine te nakon proglašenja neovisnosti. Osnovni je zaključak rada da je početkom 90-ih godina 20 stoljeća došlo do značajnog raskida s tradicijom u smjeru jačeg naglašavanja individualnog položaja graðanina i zaštite njegovih prava. Usporedno s time, autor ističe da je prelazak na novi model ureðenja prava graðana bio sputan ratnim okolnostima te ograničenjima prava graðana koja su uvedena zbog tih okolnosti.
Razdoblje banovanja Ivana Mažuranića bilo je intenzivno modernizacijsko razdoblje tijekom kojega je dotada zastarjeli hrvatski pravni sustav znatno moderniziran. Modernizacija je provedena kroz ...intenzivnu zakonodavnu aktivnost budući da je tijekom Mažuranićevoga banovanja doneseno više od šezdeset važnih zakona. Nastavljajući se na to u pravnopovijesnoj znanosti već istraženo pitanje, autor je u ovom radu propitao doseg i važnost naredbi kao drugoga pravnog vrela u tim modernizacijskim procesima. Analizom sadržaja Sbornika zakona i naredbi valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju autor je zaključio da je usprkos usporavanju zakonodavne djelatnosti nakon 1875. godine, naredbodavna djelatnost i nakon te godine bila vrlo intenzivna i bitna.
The period of government of the ban Ivan Mažuranić was a very intensive modernization period during which the previously outdated Croatian legal system was modernized to a significant extent. Modernization was carried out through very intensive legislative activity since more than sixty important laws were enacted at that time. Continuing on this question that has already been investigated in legal historical science, the author questioned the reach and significance of decrees as another legal source in these modernization processes. Based on the analysis of the decrees published in the official gazette of the Kingdoms of Croatia and Slavonia, the author concluded that despite the slowdown in legislative activity after 1875, the decree activity was very intensive and significant even after that year.
The paper relates to the concept of citizen in the Croatian and Yugoslav constitutional orders from 1944 until 1990. The paper deals with the analysis of the most important constitutional acts that ...affected citizens starting from those enacted by the Yugoslav and Croatian authorities at the end of the Second World War and its aftermath. In addition, the paper conducts an analysis into the federal and republican constitutional law of 1953, federal and republican constitution of 1963 and federal and republican constitution of 1974. The paper sets forth that the authorities shaped the concept of citizen in line with the socialistic principles while at the same time gradually abandoning individual approach towards citizens. In addition, it is pointed out that socialistic constitutions emphasized class terminology in their constitutional texts and interests of the community over the individual interests. Furthermore, the paper indicates that in the constitutional acts, specifically those enacted in the aftermath of the Second World War and in the acts of 1974, the authority emphasized ethnic equality as an important feature of the constitution.
Predmet rada je ured strok signenje državljanstva na hrvatsko-slavonskom području u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u razdoblju od uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine pa ...sve do stupanja na snagu Zakona o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. studenoga 1928. godine. Autor je u radu propitao dosege i ograničenja temeljne postavke o ured strok signenju državljanstva na hrvatsko-slavonskom području prema kojoj je državljanstvo na tom području bilo ured strok signeno propisima donesenim do 1918. godine te novim propisima kojima su prethodni propisi u odred strok signenoj mjeri mijenjani i stavljani izvan snage. Na temelju analize više slučajeva iz upravne prakse autor je pokazao da bi temeljnu postavku o važećem pravu trebalo shvatiti tek kao relativno simplificiran prikaz dominantnih praksi. Naime, u upravnoj praksi dolazili su do izražaja i drugi konkurentni normativni sklopovi koji su značajno usložnjavali uredstroksignenje državljanstva.
At the beginning, this paper gives a brief notional historical overview of emergency decrees, after which follows a reconstruction of events in 1990 that led to the introduction of articles 17 and ...101 of the Constitution of the Republic of Croatia as Constitutional decrees relating to states of emergency. The central part of the paper deals with emergency decrees passed by the Croatian President Franjo Tudman at the time of the open aggression against the Republic of Croatia in the second half of 1991 and the beginning of 1992. In this section, using sources, especially the minutes of the Commission for Constitutional Matters of the Croatian Parliament and the minutes of the plenary sessions of the Croatian Parliament, and also relevant literature, the paper sheds light on the circumstances under which the decrees were passed and approved by the Croatian Parliament, and thus provides a new interpretation of the decrees. After discussing the circumstances under which the decrees were passed, the author deals with various aspects of the decrees' content, first noting the basic characteristics of the decrees, and then classifying them according to fields, such as: internal affairs, defense and justice, and also those covering public services and the economy. While discussing particular decrees the author sets out only the main provisions of the decrees with a view to presenting their basic characteristics, such as the limitation of constitutional rights and the centralisation of public services and of the economy. In the last part of the paper, the author analyzes the constitutionality of the decrees and their lifting. The question of whether the Parliament could convene is paramount in considering the constitutionality of the decrees, since this is important in establishing whether the President of the Republic had the power to pass decrees limiting constitutional rights. The author also considers the decision of the Constitutional Court to approve the constitutionality of the decrees. The lifting of the decrees is analyzed with special consideration given to the circumstances leading to this. Adapted from the source document.
Već od samih početaka gradnje u prvoj polovici 19. stoljeća željeznice su prepoznate kao sredstvo ne samo gospodarskog, nego i sveg društvenog razvoja. Gradile su ih države, ali i privatnici na ...temelju koncesija. Cilj našeg rada je razmotriti primjenu instituta koncesije te pravne vidove tog instituta u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji od 1848. do 1918. godine.
U prvom dijelu rada nastojimo utvrditi u kojoj je mjeri model koncesije primijenjen za gradnju željeznica. U drugom dijelu rada razmotrena su pobliže pitanja nadležnosti za dodjelu koncesije, postupak, akt kojim se stjecala koncesija, forma u kojoj je podjeljivana, mogućnost njezine izmjene i prijenosa, prava i dužnosti koncesionara te prava koncedenta, nadzor nad koncesioniranim željeznicama, rješavanje sporova te prestanak koncesijskog odnosa.
Predmet rada je koncept gradanina u hrvatskom i jugoslavenskom ustavnom poretku od 1944. do 1990. godine. U radu se stoga analiziraju najznačajniji ustavni akti kojima je reguliran položaj gradanina ...počevši od ustavnih akata koje su jugoslavenske i hrvatske vlasti donijele pred kraj Drugog svjetskog rata te neposredno nakon Rata. Zatim se analiziraju savezni i republički ustavni zakon iz 1953. godine, savezni i republički ustav iz 1963. godine te savezni i republički ustav iz 1974. godine. Autor je u radu pokazao da je u ustavnim aktima koncept gradanina oblikovan sukladno načelima socijalizma što je učinjeno postupnim napuštanjem individualističke koncepcije gradanina, snažnim naglašavanjem klasne terminologije te naglašavanjem interesa zajednice u odnosu prema interesima pojedinaca. Uz navedeno, autor ističe da je u ustavnim aktima, ponajviše onim donesenim pred kraj Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega kao i ustavima iz 1974., uz klasnu dimenziju, snažno naglašeno i načelo nacionalne ravnopravnosti gradana.
PDF
