The project named Higher Education Reform was established in 2004 as one of the implementation elements of the European higher education policy. The core activities of the project were executed ...throughout the formation of National Teams of Bologna Experts who had the task and duty to contribute to the general and real awareness-rising on the topic of the higher education reform among different stakeholders in participating countries of the Bologna Process. The Croatian National Team of Bologna Expert (Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces) was established in 2011. Among the diversity of activities executed by the student representatives in the Team, the important place is reserved for the deliberative workshops held during 2013. The target groups of the deliberative workshops were students and other stakeholders in the higher education. This paper presents the process of including the stakeholders in educational reform through the deliberative workshops. During the workshops, the organizers found out how the stakeholders are rethinking on some of the aspects of the Bologna Process, how they perceive and value the work of student representative and volunteering activities, and what they think about the extra-curricular activities of the student and how they value such activities. The form of deliberative workshops encouraged participants to freely and in constructive way express their thoughts and expectances in order to exchange ideas and knowledge about the matter, and to make a decision on common suggestions to solve a particular problem in the context of higher education (introduction of a new practice, modifications and alternations of existing practices, etc). This type of the application of deliberation method is extremely useful, which is the reason for the suggestion of the method’s use in preparing, implementing and evaluating the educational reforms.
The project named Higher Education Reform was established in 2014 as one of the implementation elements of the European higher education policy. The core activities of the project were executed ...throughout the formation of National Teams of Bologna Experts who had the task and duty to contribute to the general and real awareness-rising on the topic of the higher education reform among different stakeholders in participating countries of the Bologna Process. The Croatian National Team of Bologna Expert (Hrvatska strucna skupina za Bolonjski proces) was established in 2011. Among the diversity of activities executed by the student representatives in the Team, the important place is reserved for the deliberative workshops held during 2013. The target groups of the deliberative workshops were students and other stakeholders in the higher education. This paper presents the process of including the stakeholders in educational reform through the deliberative workshops. During the workshops, the organizers found out how the stakeholders are rethinking on some of the aspects of the Bologna Process, how they perceive and value the work of student representative and volunteering activities, and what they think about the extra-curricular activities of the student and how they value such activities. The form of deliberative workshops encouraged participants to freely and in constructive way express their thoughts and expectances in order to exchange ideas and knowledge about the matter, and to make a decision on common suggestions to solve a particular problem in the context of higher education (introduction of a new practice, modifications and alternations of existing practices, etc). This type of the application of deliberation method is extremely useful, which is the reason for the suggestion of the method's use in preparing, implementing and evaluating the educational reforms.
Brojne odgojne vrijednosti volonterstva potvrđuju opravdanost zahtjeva za njegovim uvođenjem na sve razine u odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj. Pri tome je iznimno važno da volonterski rad bude ...dobro promišljen, planiran, organiziran i vođen, u skladu sa zakonskim odredbama, etičkim načelima i odgojnim ciljevima. Na temelju analize zakonskih odredbi i prakse, u raduse prikazuje na koje sve načine odgojno-obrazovne ustanove mogu djelovati s ciljem poticanja i razvijanja kulture volonterstva. Pri tome osobito značajnu ulogu imaju sveučilišta, što se u radu potvrđuje analiziranjem najčešće korištenih modela na inozemnim sveučilištima i daju zaključci i preporuke za hrvatska sveučilišta.U Hrvatskoj je volonterska infrastruktura u domeni civilnog društva nedovoljno razvijena te se zbog nedostataka sredstava ne provodi kontinuirano edukacija volonterskog menadžmenta. Edukaciju volontera i organizatora volonterskih aktivnosti mogu provoditi sveučilišta, primjerice Centri za obrazovanje nastavnika, Službe za cjeloživotno obrazovanje, Uredi za karijeru i Studentska savjetovališta, te mogu biti nositelji stručnog usavršavanja postojećeg kadra od kojeg se očekuje implementacija volonterskih programa u njihove ustanove, udruge i organizacije. Promatrano dugoročno, najbolji rezultati dobit će se uključivanjem ovih sadržaja u studijske programe obrazovanja odgajatelja, učitelja, nastavnika, djelatnika stručnih službi, socijalnih radnika, medicinskih sestara i svih ostalih koji će se u svom budućem radu susresti s volonterima i organiziranjem volonterskih aktivnosti.
Osnivanje karijernih centara u javnim visokoobrazovnim ustanovama u Hrvatskoj u značajnom je porastu u proteklih nekoliko godina. Poticaj toj praksi bila je Strategija cjeloživotnoga profesionalnog ...usmjeravanja (CPU) i razvoja karijere 2016. – 2020., koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, kao i razni oblici neformalnog stručnog usavršavanja za karijerne savjetnike, koji su potom uslijedili u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili postali dostupni putem Euroguidance mreže (europska mreža nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju) čiji je član nacionalni Euroguidance centar koji djeluje u okviru hrvatske Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Među stručnjacima za pitanja karijere prevladava stajalište da je karijeru potrebno kontinuirano usmjeravati te po potrebi preusmjeravati i nanovo oblikovati. Za upravljanje karijerom potrebne su vještine koje treba stjecati tijekom školovanja, kako bi se nakon završetka školovanja lakše i brže pronalazilo radno mjesto. Međutim, suvremeno dinamično tržište rada, gotovo da više ne poznaje radno mjesto za cijeli život, zbog čega nam je potrebno cjeloživotno profesionalno stručno usavršavanje, a time i kontinuirana podrška i usmjeravanje, koje u sustavu visokog obrazovanju trebaju osigurati karijerni centri. Iz tog razloga potrebno je ojačati postojeće karijerne centre i formirati ih gdje nedostaju, pri čemu je potrebno osigurati stalna radna mjesta jer visoka učilišta ne mogu dugoročno planirati uspostavljanje i razvoj karijernih centara oslanjajući se na volontere i zaposlenike privremeno ili djelomično zaposlenih na projektima.
Osnivanje karijernih centara u javnim visokoobrazovnim ustanovama u Hrvatskoj u značajnom je porastu u proteklih nekoliko godina. Poticaj toj praksi bila je Strategija cjeloživotnoga profesionalnog ...usmjeravanja (CPU) i razvoja karijere 2016. – 2020., koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, kao i razni oblici neformalnog stručnog usavršavanja za karijerne savjetnike, koji su potom uslijedili u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili postali dostupni putem Euroguidance mreže (europska mreža nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju) čiji je član nacionalni Euroguidance centar koji djeluje u okviru hrvatske Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Među stručnjacima za pitanja karijere prevladava stajalište da je karijeru potrebno kontinuirano usmjeravati te po potrebi preusmjeravati i nanovo oblikovati. Za upravljanje karijerom potrebne su vještine koje treba stjecati tijekom školovanja, kako bi se nakon završetka školovanja lakše i brže pronalazilo radno mjesto. Međutim, suvremeno dinamično tržište rada, gotovo da više ne poznaje radno mjesto za cijeli život, zbog čega nam je potrebno cjeloživotno profesionalno stručno usavršavanje, a time i kontinuirana podrška i usmjeravanje, koje u sustavu visokog obrazovanju trebaju osigurati karijerni centri. Iz tog razloga potrebno je ojačati postojeće karijerne centre i formirati ih gdje nedostaju, pri čemu je potrebno osigurati stalna radna mjesta jer visoka učilišta ne mogu dugoročno planirati uspostavljanje i razvoj karijernih centara oslanjajući se na volontere i zaposlenike privremeno ili djelomično zaposlenih na projektima.
The project named Higher Education Reform was established in 2004 as one of the implementation elements of the European higher education policy. The core activities of the project were executed ...throughout the formation of National Teams of Bologna Experts who had the task and duty to contribute to the general and real awareness-rising on the topic of the higher education reform among different stakeholders in participating countries of the Bologna Process. The Croatian National Team of Bologna Expert (Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces) was established in 2011. Among the diversity of activities executed by the student representatives in the Team, the important place is reserved for the deliberative workshops held during 2013. The target groups of the deliberative workshops were students and other stakeholders in the higher education. This paper presents the process of including the stakeholders in educational reform through the deliberative workshops. During the workshops, the organizers found out how the stakeholders are rethinking on some of the aspects of the Bologna Process, how they perceive and value the work of student representative and volunteering activities, and what they think about the extra-curricular activities of the student and how they value such activities. The form of deliberative workshops encouraged participants to freely and in constructive way express their thoughts and expectances in order to exchange ideas and knowledge about the matter, and to make a decision on common suggestions to solve a particular problem in the context of higher education (introduction of a new practice, modifications and alternations of existing practices, etc). This type of the application of deliberation method is extremely useful, which is the reason for the suggestion of the method’s use in preparing, implementing and evaluating the educational reforms.
U istraživanju o volontiranju i vrednovanju volonterskog rada studenata Sveučilišta u Zadru sudjelovalo je 340 studenata preddiplomskih i diplomskih studija s gotovo svih sastavnica te 136 nastavnika ...iz različitih područja znanosti i akademskih zvanja. Rezultati pokazuju da je u razdoblju od početka studiranja 53% ispitanih studenata volontiralo. Imaju raznovrsna volonterska iskustva, ne samo na sveučilištu i u lokalnoj zajednici, već i u inozemstvu. Povezanost volonterskih aktivnosti s područjem studiranja podjednako im je važna i nevažna, a dominira želja za uključivanjem u kratkoročne aktivnosti i aktivnosti humanitarnog karaktera, potom aktivnosti koje uključuju rad s djecom i aktivnosti koje organiziraju sami studenti. Trećina ispitanih planira se uključiti u aktivnosti koje organiziraju nastavnici na Sveučilištu, ali i volonterske aktivnosti u zajednici i u inozemstvu. Interes postoji i za kulturno-umjetničke sadržaje, sportske, aktivnosti zaštite okoliša, volontiranje u području socijalne skrbi te sa starijima i nemoćnima. Unatoč interesu, istraživanje pokazuje da je potrebno unaprijediti informiranje studenata o volontiranju i volonterskim treninzima za mlade, osobito u skupini studenata-nevolontera. Usporedba stavova nastavnika i studenata pokazala je da obje skupine prepoznaju osobni i društveni značaj volontiranja, za akademsku, i za širu zajednicu. Kod nastavnika postoji interes za informiranjem i stručnim usavršavanjem o temi volontiranja studenata, te društveno korisnom učenju kao nastavnoj metodi. Studenti su željeli da se društveno korisno učenje razvija na Sveučilištu na način da na svakom studijskom programu postoje kolegiji koji koriste tu nastavnu metodu, i to tako da se volontiranje organizira u obliku izbornog kolegija. Dio nastavnika spremni su i žele navedene oblike rada uvrstiti u nastavu, ali žele da im se osigura stručna, administrativna ili logistička pomoć. Nastavnici i studenti složili su se s tvrdnjom da je potrebno nagrađivati (i time poticati) volontiranje. Obje skupine daju prednost pisanim potvrdama i zahvalnicama nad ostalim oblicima nagrađivanja.
Značajan doprinos izvannastavnih aktivnosti u kontekstu razvoja općih kompetencija djece i mladih evidentiran je brojnim istraživanjima u posljednjih tridesetak godina. Paralelno, povezanost ključnih ...kompetencija za cjeloživotno učenje s akademskim uspjehom i osobnim razvojem, utjecala je na niz razvojnih teorija o studentima. Prateći (obrazovne) politike poticanja cjeloživotnog učenja, uglavnom s ciljem doprinosa uspješnosti studiranja i zapošljavanja studenata, brojna visoka učilišta razvijaju mehanizme vrednovanja izvannastavnih aktivnosti. Istraživanje o vrednovanju izvannastavnih aktivnosti na hrvatskim visokim učilištima, provedeno kroz grupne diskusije na pet poludnevnih deliberativnih radionica sa 102 studenta, donosi njihovu perspektivu i prijedloge vrednovanja u nacionalnom kontekstu. Istraživanje ukazuje na to da studenti prepoznaju važnost zalaganja u izvannastavnim aktivnostima, ali pritom kritički promišljaju o vrstama aktivnosti i kompetencijama koje bi se vrednovale. Studenti nude različite prijedloge vrednovanja izvannastavnih aktivnosti, ovisno o vrsti aktivnosti i još važnije, (ne)povezanosti aktivnosti s područjem studiranja. Najprimjerenijim smatraju evidentiranje aktivnosti u dopunskoj ispravi o studiju, uz navođenje stečenih kompetencija, a dodjeljivanje ECTS bodova jedino ukoliko je izvannastavna aktivnost povezana s područjem studiranja. Mišljenja studenata o potrebi i načinu vrednovanja rada studenata u studentskim predstavničkim organizacijama su suprotstavljena.
U istraživanju o volontiranju i vrednovanju volonterskog rada studenata Sveučilišta u Zadru sudjelovalo je 340 studenata preddiplomskih i diplomskih studija s gotovo svih sastavnica te 136 nastavnika ...iz različitih područja znanosti i akademskih zvanja.
Rezultati pokazuju da je u razdoblju od početka studiranja 53% ispitanih studenata volontiralo. Imaju raznovrsna volonterska iskustva, ne samo na sveučilištu i u lokalnoj zajednici, već i u inozemstvu. Povezanost volonterskih aktivnosti s područjem studiranja podjednako im je važna i nevažna, a dominira želja za uključivanjem u kratkoročne aktivnosti i aktivnosti humanitarnog karaktera, potom aktivnosti koje uključuju rad s djecom i aktivnosti koje organiziraju sami studenti. Trećina ispitanih planira se uključiti u aktivnosti koje organiziraju nastavnici na Sveučilištu, ali i volonterske aktivnosti u zajednici i u inozemstvu. Interes postoji i za kulturno-umjetničke sadržaje, sportske, aktivnosti zaštite okoliša, volontiranje u području socijalne skrbi te sa starijima i nemoćnima. Unatoč interesu, istraživanje pokazuje da je potrebno unaprijediti informiranje studenata o volontiranju i volonterskim treninzima za mlade, osobito u skupini studenata-nevolontera.
Usporedba stavova nastavnika i studenata pokazala je da obje skupine prepoznaju osobni i društveni značaj volontiranja, za akademsku, i za širu zajednicu. Kod nastavnika postoji interes za informiranjem i stručnim usavršavanjem o temi volontiranja studenata, te društveno korisnom učenju kao nastavnoj metodi. Studenti su željeli da se društveno korisno učenje razvija na Sveučilištu na način da na svakom studijskom programu postoje kolegiji koji koriste tu nastavnu metodu, i to tako da se volontiranje organizira u obliku izbornog kolegija. Dio nastavnika spremni su i žele navedene oblike rada uvrstiti u nastavu, ali žele da im se osigura stručna, administrativna ili logistička pomoć. Nastavnici i studenti složili su se s tvrdnjom da je potrebno nagrađivati (i time poticati) volontiranje. Obje skupine daju prednost pisanim potvrdama i zahvalnicama nad ostalim oblicima nagrađivanja.
U ovom radu su predstavljeni rezultati početnog istraživanja čiji je cilj identificirati motivaciju i zadovoljstvo polaznika Posebnog programa obrazovanja pomoraca koji se izvodi na Sveučilištu u ...Zadru.
Program se izvodi u šest modula po mjesec dana, zbog očekivanja da će takva organizacija nastave omogućiti pomorcima da pohađaju nastavu u razdobljima dok nisu na plovidbi.
Rezultati ispitivanja motivacije pokazali su da se 33% pomoraca upisalo na zahtjev poslodavca, dok kod ostalih za upis na program prevladavaju motivi želje i novih mogućnosti (želja za većom plaćom, napredovanjem i/ili stručnim usavršavanjem, ostvarenje novih mogućnosti). Rezultati ispitivanja zadovoljstva ukazali su na visoku razinu zadovoljstva uvjetima izvođenja i organizacijom nastave u šest modula po mjesec dana.
Sudionici istraživanja predlažu moderniziranje nastavnih sadržaja, kako bi se približili aktualnim potrebama pomorske profesije. Posebni program obrazovanja pomoraca primjer je priznavanja prethodnog učenja.
Po mišljenju 62,5% ispitanika, njegovi sadržaji uspješno se nadograđuju na znanja stečena radnim iskustvom.
PDF
