U proizvodnom postupku krmnih smjesa stvaraju se znatne količine prašine koja je izuzetno opasna za stvaranje eksplozivne smjese. Rukovanje zrnjem ili krmnim smjesama dovodi do potencijalne opasnosti ...stvaranja eksplozivne smjese prašine. Fizikalna svojstva prašine određivana su na tri vrste materijala (pšenica, kukuruz, soja). Uzorci ispitivane prašine bili su uzimani iz sustava
za otprašivanje tvornice krmnih smjesa. Radom su obrađena slijedeća fizikalna svojstva prašine: udjel čestica prašine ispod 100µm u cjelokupnoj količini prašine, gustoća u rahlo rasutom stanju, veličina čestica prašine i njena raspodjela, te površina čestica. Primjena laboratorijskih postupaka u analizi potencijalne eksplozivne opasnosti (razdioba čestica veličine < 100µm, gustoća i površina čestica) predstavljaju dosada nekorišten sustav za razvoj indikatora eksplozije kao i značajan element u razvoju sustava i opreme za otprašivanje i transport krmnih smjesa.
Na tlima Geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci u tijeku 2006. i 2007. godine provedena su pedološka istraživanja u sklopu kojih je utvrđen ukupni sadržaj teških kovina (Zn, Cu, Cd, Pb, ...Ni i Cr). Također su izrađeni korelacijski i regresijski odnosi između ukupnog sadržaja istraživanih teških kovina i sadržaja humusa, kao i reakcije tla. Rezervat zauzima površinu od 19,5 ha. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća eolski „živi“ pijesci Podravine od Đurđevca do Virovitice su pošumljeni, a time je narušena biološka i krajobrazna raznolikost ovog područja. U cilju obnove Geografsko-botaničkog rezervata na cca 6 ha odstranjena je nepoželjna vegetacija ili je strojno uklonjen humusno-akumulativni horizont, čime su pijesci djelomično obnovljeni. U široj okolici Rezervata nalaze se plinske i naftne bušotine, čije isplačne jame i njihove isplake sadrže različite toksične tvari rizične za okoliš. Istraživano je onečišćenje tala Rezervata navedenim teškim kovinama i uspoređeno je onečišćenje devastirane i uređene površine. Na temelju stupnja onečišćenja u pojedinačnim uzorcima tla, na čitavom području Rezervata utvrđeno je povećano onečišćenje bakrom, kadmijem i niklom, te veliko kromom. U Rezervatu je iz pojedinačnih uzoraka u površinskom horizontu utvrđeno najveće onečišćenje kromom, a najmanje olovom. Do 30 cm dubine tla na uređenoj površini ustanovljen je prosječno veći ukupni sadržaj bakra i olova te prosječno manji ukupni sadržaj cinka, kadmija, nikla i kroma. Najjači pozitivni korelacijski odnos utvrđen je između reakcije tla mjerene u vodi i ukupnog sadržaja bakra, a negativan je u odnosu na ukupni sadržaj nikla. Također je utvrđen najjači pozitivni korelacijski odnos između sadržaja humusa i ukupnog sadržaja kadmija, a negativni između sadržaja humusa i ukupnog sadržaja nikla. U radu se predlažu smjernice za daljnje upravljanje Rezervatom.
Provedena su pedološka istraživanja na području Đurđevačkih pijesaka koji su još od 1963. registrirani u Registru zaštićenih objekata prirode kao Posebni geografsko botanički rezervat. Krajem 19. i ...početkom 20. stoljeća eolski pijesci Podravine od Đurđevca do Virovitice pošumljavaju se crnim i bijelim borom te bagremom. Na ovaj su način «krvavi pijesci hrvatske Sahare» umireni, ali je ovim mjerama smirivanja pijesaka Rezervat u velikoj mjeri doživio promijene. Zakonom zaštićeno područje obuhvaća površinu od 19,5 ha, a na cca 6 ha u cilju revitalizacije eolskih «živih» pijesaka provedene su mjere uređenja odstranjivanjem nepoželjne vegetacije ili strojnim skidanjem humusno akumulativnog horizonta. Na osnovi usporedbe stanja fizikalnih i kemijskih značajki tla na uređenom i devastiranom dijelu površine procijenjena je učinkovitost provedenih mjera sanacije pijesaka. Također su dane odgovarajuće preporuke za daljnje gospodarenje Rezervatom u cilju njegovog vraćanja u prvobitno stanje u smislu očuvanja sveukupnog bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Provedene mjere smirivanja pijesaka uvjetovale su promjene fizikalnih i kemijskih značajki tla. Na devastiranom dijelu površine u odnosu na uređeni dio utvrđeno je općenito povoljnije stanje fizikalnih i većine kemijskih značajki tla. Rezultat toga je gubitak karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta čime je osiromašena biološka raznolikost pijesaka. Važniji pedološki podaci statistički su obrađeni t-testom. Provedene mjere uređenja dijela površine Rezervata u cilju njegove obnove bile su učinkovite te se preporučuje njihova daljnja primjena na čitavom području.
