Problematika nedozvoljenih fondova u hrvatskom je kaznenom pravu
posve zanemarena; teoretičari je zaobilaze, a nije vidljiva ni iz objavljenih sudskih odluka. U stvari, riječ je o razmjerno raširenoj ...pojavi u modernom gospodarskom poslovanju, naročito u poslovanju dioničkih
društava, ali i društava s ograničenom odgovornošću. Pošavši od jednog
slučaja iz njemačke sudske prakse, autor kritički analizira odredbu
čl. 292. st. 1. podst. 1. postojećeg hrvatskog Kaznenog zakona o nedozvoljenim fondovima te nudi moguće rješenje.
Zastara kao kaznenopravni institut izazvala je niz nedoumica u sudskoj praksi, a i predmet je zanimanja šire javnosti. Uz pomoć poredbene
metode autor propituje rješenja postojećeg Kaznenog zakona, ...analizira neke prijeporne sudske odluke te izlaže novosti koje predlaže radna
skupina za donošenje novog Kaznenog zakona.
Sudska praksa Novoselec, Petar
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,
07/2009, Volume:
16, Issue:
1
Web Resource
Open access
1. Mogućnost ponovnog suđenja nakon odobrenog oprosta
2. Preseljavanje unutar zamlje kao ratni zločin protiv civilnog pučanstva
3. Razgraničenje kaznenih djela prisile na spolni odnošaj i silovanja
...4. Odnos kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i zlouporabe položaja i ovlasti
Kada je u pitanju razgraničenje pripremnih radnji i pokušaja, u Hrvatskoj još uvijek prevladava formalno objektivna teorija, prema kojoj pokušaj počinje kada počinitelj djelomično ostvari biće ...kaznenog djela. Autor ukazuje na nedostatke te teorije te na temelju analize prakse hrvatskih sudova te komparativnog prikaza, koji obuhvaća njemačko, francusko, švicarsko i austrijsko kazneno pravo, zaključuje da je i hrvatskom kaznenom pravu bliža individualno-objektivna teorija, prema kojoj se na subjektivnoj strani traži konačna odluka, a na objektivnoj strani radnja bliska ostvarenju bića kaznenog djela, pri čemu osobitu ulogu ima počiniteljev plan. U skladu s takvim teorijskim polazištem, nudi određena rješenja za razgraničenje pripremnih radnji i pokušaja u tipičnim situacijama koje nastaju u praksi najčešće kod nedovršenog pokušaja pojedinačnog počinitelja, ali i kod posebnih tipova pokušaja (dovršeni pokušaj, pokušaj kod posrednog počiniteljstva, kaznenih djela nečinjenjem i supočiniteljstva).
Budući da je novi Kazneni zakon donio brojne izmjene, kako u
općem tako i u posebnom dijelu, suci će se nakon njegova stupanja na
snagu gotovo u svakom neriješenom predmetu naći u nedoumici treba li
...primijeniti stari ili novi zakon. Ista će se teškoća pojaviti i u predmetima
u kojima će se postupak pokretati nakon 1. siječnja 2013. a odnosit
će se na kaznena djela počinjena prije tog dana, kada će teret pasti na
državne odvjetnike, dok će sucima preostati samo da provjere njihovo
rješenje. Kako je nemoguće predvidjeti sve problematične situacije
koje će donijeti praksa, u ovom ćemo radu nastojati anticipirati one
koje će se najvjerojatnije pojaviti i ponuditi rješenja ili barem put kojim
treba ići da bi se došlo do njih.
