Innovation is the result of the interactions and exchanges of knowledge involving a diversity of actors in situations and interdependences (Landry, Amara, & Lamari, 2002). Innovation requires the ...convergence of different kinds of knowledge from different types of actors (Landry et al., 2002). There is scarce literature measuring innovation potential. In this work the well-known Tidd et al. (2005, pp. 566-568) instrument for measuring innovation climate is used. The instrument measures five categories, namely strategy, processes, organization, ties and learning. On grounds of an internet survey of the Croatian manufacturing sector Croatian innovative audit is presented. The survey targeted 2443 Croatian manufacturing companies with over 10 employees. After two months of the launch of the survey 135 valuable questionnaires are obtained. The instrument shows that Croatian average innovation climate index is 4,7 out of 7 which means that there is much potential for improvement. Using factor analysis the questionnaire is tested, because so far we could not find the validation of the instrument. The results show that indeed the instrument has high validity. Then using structural equation modeling, the effects of organizational climate on new product launch, time to market and revenues from new products is evaluated. The results show that strategy and learning have the biggest influence on number of innovations; ties have the biggest influence on time to market of new products, and organization has the biggest influence on revenues from new products.
This paper examines the influence of ISO 9000 certificates and total quality management (TQM) on creative thinking in a company. Previous studies show conflicting results. Some argue that these two ...increase creative thinking, while others suggest that quality programs suppress creativity. This research shows that quality programs support innovations. It also examines how TQM and ISO 9000 affect innovations. Companies using ISO and TQM have the highest income from new products on the market, then follow those using only TQM, and finally come those using only ISO. Namely, the impact of TQM on innovations is analysed in literature, while the impact of ISO 9000 is practically neglected. Comprehensive overview of literature on the subject of quality program and innovations provides basis for future research. PUBLICATION ABSTRACT
Public transport is one of the base services that cities offer their citizens. Public services are specific because their primary goal is providing a good services and not profits. Of course they ...have to operate profitably but their primary purpose is to provide transport to citizens to whom this might be the only transport alternative. This work analyses quality dimensions of tram public transport and empirically assessed the quality of tram transport in Zagreb through an empirical examination in a period of ten days. Measuring each dimension of quality the overall quality is assessed. The results show that the quality on each dimension is satisfactory for each day except for the day number 2. and that duration of the trip does not diminish perceived quality as suggested by previous literature.
Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj vremena čekanja studenata u studentskoj referadi na zadovoljstvo pruženom uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge, te empirijski analizirati repove čekanja u ...studentskoj referadi. Istraživanje je provedeno ispred jedne studentske referade, na način da se bilježilo svaki dan u jednom tjednu po tri sata dnevno, svaki dan u isto doba dana. Dijelilo se anketne upitnike studentima koji su čekali svoj ulazak u referadu kako bi primili usluge referade. Prikupljeni su podatci o demografskim obilježjima ispitanika, vremenu čekanja provedenog u repu, na šalteru usluživanja, vremenu provedenog u uslužnom sustavu, te zadovoljstvu uslugama. Rezultati istraživanja su testirani koristeći kvantitativne metode istraživanja, te je u zaključku istraživanja vidljivo da postoji uloga vremena čekanja na zadovoljstvo uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge.
Cilj ovoga rada je utvrditi utjecaj vremena čekanja studenata u studentskoj referadi na zadovoljstvo pruženom uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge te empirijski analizirati repove čekanja u ...studentskoj referadi. Istraživanje je provedeno ispred jedne studentske referade, na način da se bilježilo svaki dan u jednom tjednu po tri sata dnevno, svaki dan u isto doba dana. Dijelilo se anketne upitnike studentima koji su čekali svoj ulazak u referadu kako bi primili usluge referade. Prikupljeni su podatci o demografskim obilježjima ispitanika, vremenu čekanja provedenog u repu, na šalteru usluživanja, vremenu provedenom u uslužnom sustavu te zadovoljstvu uslugama. Rezultati istraživanja su testirani koristeći kvantitativne metode istraživanja te je u zaključku istraživanja vidljivo da postoji uloga vremena čekanja na zadovoljstvo uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge.
Servitizacija proizvodnje (nuđenje popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća) je aktualna tema s oko 180 publikacija u vrhunskim recenziranim časopisima. Razlog ovako velikom broju publikacija ...je zbog teoretskih koristi nuđenja popratnih usluga proizvodnim poduzećima u smislu povećanja prihoda i bolje konkurentske pozicije. Međutim, nuđenje popratnih usluga ako se ne provede ispravno može čak dovesti do stečaja tvrtke. Stoga se može reći da je strategija nuđenja popratnih usluga riskantna i treba je bolje istražiti. Trenutna literatura pokazuje nedosljedne rezultate i još uvijek nema preporuka kako provesti nuđenje popratnih usluga u poduzeću. Istraživanje nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća još je uvijek u fazi razvoja, što se može zaključiti po tome da dominiraju studije slučaja i deskriptivne statistike fenomena, a ne testiranje teorije pružanja popratnih usluga. Većina se istraživanja provodi u zapadnim razvijenim zemljama s jasnim nedostatkom dokaza o fenomenu u manje razvijenim zemljama. Ovaj rad doprinosi literaturi objašnjavanjem fenomena nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća u manje razvijenoj zemlji - Hrvatskoj. Analiza se provodi u tri kruga Europskog istraživanja proizvodnje (EMS) koja su provedena u 2009., 2012. i 2015., a obuhvaćaju razdoblje od devet godina. Na taj se način istražuju longitudinalni učinci nuđenja popratnih usluga. Tako se s jedne strane istražuje sam proces, a s druge strane kontekstualne varijable koje djeluju pri pružanju popratne usluge, odnosno, daje se odgovor kada ta strategija nije ili jest uputna. Ovo istraživanje prikazuje hrvatski kontekst pružanja popratnih usluga odgovarajući na trenutno najaktualnija pitanja iz tog područja. Rezultati pokazuju da hrvatska proizvodnja slijedi trendove slične onima u razvijenim zapadnim zemljama, osim pružanja naprednih usluga. Trenutna literatura savjetuje pružanje naprednih usluga. Međutim, napredne usluge ne mogu se pružati bez osnovnih usluga u koje treba uložiti i postoje znatni rizici u pružanju naprednih usluga, a koji su u radu navedeni. Ovaj rad predstavlja osnovu za daljnje istraživanje, predstavljajući trenutno stanje i buduće smjernice istraživanja.
Predviđanje je osnovni alat za strateško i taktičko planiranje. Predvi-đa njem se kompanije, pojedinci ili cjelokupne države mogu pripremiti za događaje koji dolaze. Upravo zbog takvih pobuda ...Europska je komisija u prosincu 2003. godine pokrenula projekt MANVIS – Manufacturing Visions da bi podrobno ispitala koje su perspektive europske proizvodnje.MANVIS je zamišljen kao sveobuhvatno istraživanje razvitka koncepata – od proizvodne tehnologije do organizacijskih koncepata. Istraživanje je podijeljeno u deset glavnih kategorija. Njima se prije svega željelo istražiti vremenski horizont realizacije i upotrebe pojedinog koncepta u masovnoj proizvodnji i zaostaje li Europa za ostalim svjetskim silama, kao što su npr., Amerika ili Japan. U istraživanju sudjeluju 22 europske zemlje, a kao i u mnogim dugoročnim istraživanjima (vremenski je horizont 20 godina) koristilo se Delphi metodom.Rezultati su iznimno zanimljivi, i to oni općeniti na europskoj razini i oni u usporedbi s odgovorima samo iz Hrvatske. Glavni problem koji muči Europu jest problem premještanja proizvodnje u područja s manjim troškovima radne snage i s nižim ekološkim standardima.Drugo vrlo važno pitanje bilo je: kako povećati konkurentnost europske privrede? Proizašlo je da bi, ako se želi slijediti američki primjer, bilo po-trebno više ulagati u razvitak i u upotrebu inteligentnih i nanomaterijala. Kao potencijalne prepreke takvom razvitku stručnjaci ističu ekonomsku održivost i tehnološku provedivost, a tek je na trećem mjestu nedostatak ulaganja u istraživanje i razvitak.Na posljetku bismo se željeli osvrnuti na probleme koji muče hrvatski proizvodni sektor. To se ponajprije odnosi na ulogu države u zaštiti i pomoći hrvatskome poduzetništvu, na potrebu stalnog obrazovanja, na potrebu pri-mjene novih tehnologija i na važnost inovacija. Glavne prepreke rješavanju ovih problema stručnjaci vide u zakonima, a onda i u nedostatku kvalifi ciranih ljudskih potencijala. Smatramo da bi se većim investiranjem u istraživanje i razvitak u proizvodnom sektoru i u istraživačkim institucijama, povećala mogućnost inovacija, pa time i konkurentnost, ali se to ne može postići bez vrhunskog kadra.
Good forecasting is extremely important for strategic and tactical decision making. Forecasting enables companies, individuals or whole nations to prepare themselves for future events. That is why ...the European Commission started the project Manufacturing Visions - MANVIS - so that we can investigate the future of manufacturing in Europe. MANVIS is designed as a holistic research of relevant concepts - from manufacturing technology to organisational concepts. The research is divided into 10 main topics. Primary focus is put on time span of realisation and widespread use of certain concept and the question: does Europe lag behind world forces as America and Japan. 22 countries were involved in the research. As in many long term forecasting researches (time span is 20 years), Delphi method is used. The results are very interesting for the whole Europe and we compared them to Croatian answers. The main problem in Europe is the question of relocation to areas with lower labour costs and lower environmental standards. The other important question is how to increase Europe's competitiveness. Now we see that it is necessary to invest more into research and development of intelligent and nano materials. Experts say that potential barriers are economic viability, technological feasibility, and lack of R&D funding. Finally we would like to address questions which bother Croatian companies. Results show that Croatian government should take a more active role in protecting local manufacturing. Also is needed to invest in permanent education, the necessity of using new technologies and more innovations. To solve these problems, the identified barriers are the inefficiency of public law and lack of highly qualified human resources. We believe that government incentives to local production would keep these invaluable human resources in Croatia. The source of competitive advantage greatly depends on possibility of innovation and that cannot be achieved without top specialists. Reprinted by permission of the Croatian Economics Association
PDF
