Cilj. U radu se analizira znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medij- ska istraživanja tijekom dva desetljeća njegova izlaženja. Ovaj rad ima za cilj na osnovi određenih ...bibliometrijskih pokazatelja dobiti uvid u razvoj tog časopisa tijekom dvadesetjednogodišnjeg izlaženja te utjecaj časopisa na znanstvenu zajednicu. Metodologija. Uzorak za istraživanje činili su svi brojevi časopisa od 1995. do 2015. godine s ukupno 276 kategoriziranih radova, na kojima je provedena bibliometrijska analiza. Analizirali su se podatci o dinamici izlaženja, autorstvo, jezik te prisutnost i indeksiranost časopisa u međunarodnom e-okruženju. Rezultati. Dobiveni rezultati pokazuju da su najzastupljeniji izvorni znanstveni radovi (46 %). Autori koji su objavljivali u Medijskim istraživanjima uglavnom su iz Hrvatske (59,7 %) ili iz zemalja regije (Hrvatska i ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije), pa je tako na 60,3 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz Hrvatske, a na 20,6 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz regije. Ti podatci ukazuju na jaku nacionalnu, odnosno regionalnu orijentaciju časopisa, što se može pripisati jeziku objavljivanja, koji je većinom hrvatski (60,5 %). Citatna analiza časopisa provedena je na podatcima o citiranim objavljenim izvornim znanstvenim i preglednim radovima u Clarivate Analyticsovoj (do 2016. godine Thomson Reuters ) citatnoj kolekciji Web of Science Core Collection (WoSCC) preko opcije Cited Reference Search koja omogućuje provjeru citiranosti i onih časopisa koji nisu zastupljeni u citatnim indeksima WoSCC te na podatcima o citiranosti indeksiranih radova u citatnoj bazi podataka Scopus. Istraživanje je usmjereno na broj i vrstu citata koje su dobili radovi objavljeni u časopisu Medijska istraživanja. Provedena je i analiza citiranih referenci u WoSCC-u te su utvrđeni podatci o količini citiranih jedinica i nazivu, tj. porijeklu časopisa koji su citirali radove iz časopisa Medijska istraživanja , a također su analizirani autori koji su citirali radove Medijskih istraživanja. Utvrđeno je da su 52 rada časopisa Medijska istraraživanja u srpnju 2016. dobila 89 citata, a izračunati h-indeks iznosio je 4. Citatna analiza zastupljenih radova u Scopusu (razdoblje od 2011. do 2015.) pokazuje da je od 71 indeksiranog rada citirano njih 16 s ukupnom citiranošću od 29 citata i h-indeksom 3, promatrano u srpnju 2016. Vrijednost. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogli bi poslužiti kao smjernice za razvoj časopisa.
Purpose . The paper analyzes the scientifi c journal dealing with journalism and me-dia Medijska istraživanja/Media Research during the two decades it has been published (1995-2015). The purpose of this paper is to present the development of the journal dur-ing the twenty-one years of publication and the infl uence of the journal on the scientifi c community by showing the results of certain bibliometric indicators. Methodology. The research sample included all published issues of the journal in the period from 1995 to 2015 with a total of 276 papers, which were subjected to biblio-metric analysis. The paper analyzes the development of the journal over the researched period focusing on categories such as publication dynamics, language, contributing authors, as well as presence and citation in many international abstract and citation databases. Findings. The results of the analysis have shown that, for the most part, the original scientifi c papers (46%) have been published in the journal. The authors of the papers pub-lished in the journal Medijska istraživanja/Media Research, come mostly from Croatia (59.7%) or the countries in the region (Croatia and other countries of the former Yugosla-via). Furthermore, the analysis have shown that out of 60.3% categorized articles written by several authors at least one of the authors comes from Croatia, and out of 20.6% cate-gorized works by more than one author, at least one author comes from the region. These data reveal a strong national or regional orientation of the journal, which can be attributed to the language of publication, which is mostly Croatian (60.5%). The analysis has shown that the largest number of articles were original scientifi c pa-pers (46%), followed by professional papers (18.5%), scientifi c review papers (14.9%), conference papers (12.3%), preliminary reports (6.2%), retained articles (1.1%), and translated works (1.1%). The language of the published articles is most often Croatian (60.5%). The authors are mostly Croatian (59.8%) and they come mainly from the higher education institutions, foreign (35.2%) and domestic (33.2%). The journal cita-tion analysis was conducted on data from the references cited in the Clarivate Analytics (the Thomson Reuters until 2016) citation collection Web of Science Core Collection (WoSCC), which also allows checking the citations of those journals that are not rep-resented in the citation indexes WoSCC and the citation data of the works indexed in bibliographic and citation database Scopus. The research was focused on the number and type of citations the papers published in the journal Medijska istraživanja/Media Research have received. The analysis of the references cited in WoSCC has shown the total amount of the quoted data units and the names, i.e. the origin (countires) of the journals in which the works from the journal Medijska istraživanja/Media Research werequoted. The results have shown that 52 papers from Medijska istraživanja/Media Research received 89 quotations in July 2016, and the calculated h-index was 4. The citation analysis of the indexed papers from 2011 to 2015 in Scopus showed that out of the 71 indexed works, 16 of them were cited, with the total of 29 citations and the h-index 3 as the records for July 2016 show. Value. The results of this study could serve as guidelines for the future development of the journal
Kvalitetna znanstvena komunikacija ključna je za učinkovitost znanstvenih istraživanja. Nakon stvaranja znanstvenog rada kroz znanstveno istraživanje, ono se dalje vrednuje i dijeli s drugim ...znanstvenicima. Na temelju tih znanstvenih radova drugi znanstvenici stvaraju novo znanje kroz nove znanstvene radove. Prisutan je također velik pritisak na znanstvenike u vezi s objavljivanjem radova. U akademskom svijetu postoji određeni pritisak na znanstvenike da što više i što češće objavljuju najnovija istraživanja. Znanstvenici su s jedne strane prisiljeni objavljivati mnogo radova (kvantiteta), dok se s druge strane traži da ti radovi imaju što veći odjek (kvaliteta). Iako autori određenog znanstvenog područja poznaju znanstveno publiciranje u svojem području, pojava novih časopisa otežava odabir u kojem časopisu objaviti svoj rad, a pri čemu značajan problem stvaraju tzv. predatorski časopisi. U radu će se dati pregled pokazatelja koji mogu pomoći pri odabiru časopisa te na koji način se mogu prepoznati predatorski časopisi.
Quality scientific communication is key to the effectiveness of scientific research. After creating a scientific paper through scientific research, it is further evaluated and shared with other scientists. Based on these scientific papers, other scientists create new knowledge through new scientific papers. There is also a lot of pressure on scientists to publish papers. In the academic world, there is a certain pressure on scientists to publish the latest research as much and as often as possible. On the one hand, scientists are forced to publish a lot of papers (quantity), while on the other hand, they are required to have as much impact as possible (quality). Although the authors of a certain scientific field are familiar with scientific publishing in their field, the emergence of new journals makes it difficult to choose in which journal to publish their work and where a significant problem is created by the so-called predatory journals. The paper will provide an overview of indicators that can help in the selection of journals and how predatory journals can be identified.
Cilj. U radu se analizira znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja tijekom dva desetljeća njegova izlaženja. Ovaj rad ima za cilj na osnovi određenih bibliometrijskih ...pokazatelja dobiti uvid u razvoj tog časopisa tijekom dvadesetjednogodišnjeg izlaženja te utjecaj časopisa na znanstvenu zajednicu. Metodologija. Uzorak za istraživanje činili su svi brojevi časopisa od 1995. do 2015. godine s ukupno 276 kategoriziranih radova, na kojima je provedena bibliometrijska analiza. Analizirali su se podatci o dinamici izlaženja, autorstvo, jezik te prisutnost i indeksiranost časopisa u međunarodnom e-okruženju. Rezultati. Dobiveni rezultati pokazuju da su najzastupljeniji izvorni znanstveni radovi (46 %). Autori koji su objavljivali u Medijskim istraživanjima uglavnom su iz Hrvatske (59,7 %) ili iz zemalja regije (Hrvatska i ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije), pa je tako na 60,3 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz Hrvatske, a na 20,6 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz regije. Ti podatci ukazuju na jaku nacionalnu, odnosno regionalnu orijentaciju časopisa, što se može pripisati jeziku objavljivanja, koji je većinom hrvatski (60,5 %). Citatna analiza časopisa provedena je na podatcima o citiranim objavljenim izvornim znanstvenim i preglednim radovima u Clarivate Analyticsovoj (do 2016. godine Thomson Reuters) citatnoj kolekciji Web of Science Core Collection (WoSCC) preko opcije Cited Reference Search koja omogućuje provjeru citiranosti i onih časopisa koji nisu zastupljeni u citatnim indeksima WoSCC te na podatcima o citiranosti indeksiranih radova u citatnoj bazi podataka Scopus. Istraživanje je usmjereno na broj i vrstu citata koje su dobili radovi objavljeni u časopisu Medijska istraživanja. Provedena je i analiza citiranih referenci u WoSCC-u te su utvrđeni podatci o količini citiranih jedinica i nazivu, tj. porijeklu časopisa koji su citirali radove iz časopisa Medijska istraživanja, a također su analizirani autori koji su citirali radove Medijskih istraživanja. Utvrđeno je da su 52 rada časopisa Medijska istraraživanja u srpnju 2016. dobila 89 citata, a izra- čunati h-indeks iznosio je 4. Citatna analiza zastupljenih radova u Scopusu (razdoblje od 2011. do 2015.) pokazuje da je od 71 indeksiranog rada citirano njih 16 s ukupnom citiranošću od 29 citata i h-indeksom 3, promatrano u srpnju 2016. Vrijednost. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogli bi poslužiti kao smjernice za razvoj časopisa.
Korištenje akademskih društvenih mreža Machala Poplašen, Lovela; Mitrović, Goranka; Romić, Kristina
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
05/2022, Volume:
65, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja ...akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih? Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu.
Purpose. The aim of this paper is to investigate the knowledge and use of academicsocial networks among the scientists at the University of Zagreb, and whether there is a connection between scientific fields and the use of academic social networks. In accordance with the aim of the paper, the following research questions were asked: are scientists from certain scientific fields more inclined to use academic social networks, and are scientists from certain scientific fields inclined to use certain academic social networks more than others? Methodology/Approach. The data were collected through an anonymous onlinesurvey conducted from November 30 to December 15. 2021. The survey questionnaire consisted of 11 multiple-choice questions. The survey collected 266 responses from scientists at the University of Zagreb about their knowledge and use of Academia.edu, Mendeley, LinkedIn and ResearchGate. Results. The results of the research have shown that the majority of the respondentsuse academic social networks, that the scientists in some fields are more inclined to use certain academic social networks, and that there is a difference in the use of academic social networks depending on the specific scientific field. Limitations. The research is limited to the University of Zagreb. For a deeper understanding of certain aspects of the use of academic social networks, it is necessary to conduct additional research in the future that would include the entire Croatian scientific community. Originality / value. The research provides new insights into the use of academicsocial networks, and, in the context of this study, is particularly aimed at the academic community in Zagreb.
Pojava časopisa i izdavača upitne kvalitete postala je velik problem za znanstvenu
komunikaciju, ali i za razvoj znanosti i ljudskoga društva. Takvi se
časopisi objavljuju u otvorenom pristupu, ...koriste poslovni model naplate troškova
objave autorima, a pri tome ne provode recenziju, već objavljuju sve bez
ikakvih kriterija. Prema tome, osnovno obilježje časopisa upitne kvalitete jest
neselektivnost u procesu odabira rukopisa zbog nepostojanja recenzijskog
postupka. Od izuzetne je važnosti da takve časopise korisnici (znanstvenici,
ali i šira javnost) znaju prepoznati. Cilj je rada istražiti pojavu časopisa i izdavača
upitne kvalitete kao anomaliju unutar izgrađivanoga modela znanstvene
komunikacije putem znanstvenih časopisa u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.
Metoda citatne analize jedna je od nenametljivih načina vrednovanja knjižnič- nog fonda. To je kvantitativna metoda kojom se proučavaju popisi literature u znanstvenim i stručnim radovima na ...odabranom uzorku publikacija koja odgovara svrsi i cilju knjižnice. Cilj ovog istraživanja bio je steći uvid u korištenje knjižničnog fonda kao cjeline metodom citatne analize doktorskih disertacija. Za provedeno istraživanje odabran je uzorak doktorskih disertacija koje su obranjene na Sveučilištu u Zagrebu. Pri odabiru disertacija korišteni su sljedeći kriteriji: znanstvenici (autori) su korisnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i disertacije su obranjene na zagrebač- kom sveučilištu u 2013. godini. Ovim se istraživanjem nastojalo utvrditi u kojoj mjeri korisnici koriste fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svom znanstvenom radu.
SAŽETAK: U radu je prema osnovnim bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Sigurnost u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Uzorak je obuhvaćao 250 kategoriziranih radova objavljenih u ...jedanaestogodišnjem razdoblju. Analiza radova pokazala je da su najzastupljeniji pregledni radovi (32,4 %), zatim stručni radovi zastupljeni s udjelom od 32 %, izvorni znanstveni radovi s udjelom od 25,2 %, prethodna priopćenja s udjelom od 9,2 %, izlaganja sa skupa s udjelom od 0,8 % dok je najmanje radova kategorizirano kao stručni prikaz (0,4 %). Jezik objavljenih radova uglavnom je hrvatski (90 %), što upućuje na regionalnu orijentaciju časopisa. Časopis Sigurnost zastupljen je u multidisciplinarnoj bibliografskoj i citatnoj bazi podataka Scopus od vol. 51, 2009. godine, multidiscioplinarnoj bazi podataka Academic Search Complete (ASC) iz korpusa EBSCO-vih baza podataka od 50. vol. 2008. godine. Također, u cijelosti je indeksiran u disciplinarnoj bazi podataka ProQuest Biological & Health Science Professional od 1992. Vidljivost časopisa Sigurnost omogućena je osiguravanjem pristupa cjelovitim tekstovima objavljenih radova dostupnih preko Portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčak od vol. 47 (2005), br. 1. U Hrčak je uključen 1. ožujka 2006. godine.
SUMMARY: The paper analyzes the articles published in the Journal Safety by using the basic bibliometric indicators. The sample consisted of 250 categorized articles published over a ten year period, from 2005 until 2015. The analysis has shown that the most common articles were review papers (32.4%), then professional papers (32%), original scientific papers (25.2%), preliminary notes (9.2%), conference papers (0.8%) and professional views (0.4%). Most articles were written in the Croatian language (90%) indicating a regional character of the Journal. Journal Safety is included in the multidisciplinary bibliographic and citation database Scopus from vol. 51, 2009, multidisciplinary database Academic Search Complete (ASC) from EBSCO Corps-led database of 50 vol. 2008. Also, it is fully indexed in the disciplinary database ProQuest Biological Science & Health Professional completely from 1992. Visibility Magazine Security is enabled by providing access to full texts of publications available through the Portal of Scientific Journals of Croatia - Hrčak from vol. 47 (2005), No. 1. was included in Hrčak on March 1, 2006.
Cilj. Cilj ovog rada je opisati i kritički analizirati primjenu citatne analize u vrednovanju knjižničnih zbirki Knjižnice „Andrija Štampar“, visokoškolske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta ...u Zagrebu. Metodologija. Citatnom analizom analizirano je ukupno 235 diplomski radova diplomskog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Izabrani uzorak diplomskih radova pokriva različite medicinske specijalizacije koje obuhvaćaju ključne discipline medicinskih znanosti. Rezultati. Analiza je dokazala da knjižnična zbirka djelomično zadovoljava potrebe ove specifične skupine korisnika. Studija je otkrila da su časopisi najpoželjniji izvor informacija koje studenti koriste u sestrinskom području, čineći 56% ukupnog broja citata. Studenti diplomskog studija sestrinstva koriste časopise koji su im poznati i lako dostupni. Praktična primjena. Ovaj rad ukazuje da je citatna analiza prikladna metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnom korištenju knjižničnih i informacijskih izvora. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad želi doprinijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u visokoškolskoj knjižnici.
Cilj. Cilj ovog rada je opisati i kritički analizirati primjenu citatne analize u vrednovanju knjižničnih zbirki Knjižnice „Andrija Štampar“, visokoškolske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta ...u Zagrebu.
Metodologija. Citatnom analizom analizirano je ukupno 235 diplomski radova diplomskog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Izabrani uzorak diplomskih radova pokriva različite medicinske specijalizacije koje obuhvaćaju ključne discipline medicinskih znanosti.
Rezultati. Analiza je dokazala da knjižnična zbirka djelomično zadovoljava potrebe ove specifične skupine korisnika.
Studija je otkrila da su časopisi najpoželjniji izvor informacija koje studenti koriste u sestrinskom području, čineći 56% ukupnog broja citata. Studenti diplomskog studija sestrinstva koriste časopise koji su im poznati i lako dostupni.
Praktična primjena. Ovaj rad ukazuje da je citatna analiza prikladna metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnom korištenju knjižničnih i informacijskih izvora.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad želi doprinijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u visokoškolskoj knjižnici.
Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja ...akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih?
Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža.
Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu.
Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu.
PDF
