Presenting the results of the TransFER project, this study uses a wide-ranging methodology to examine the evidence for, and nature of, iron production in the lowland area of the central Drava River ...basin in Croatia during late Antiquity and the early Middle Ages. The results testify to the importance and longevity of iron production in the area.
Archaeological excavations in the Podravina region led to discovery of sites with traces of bloomery iron production during Late Antiquity and the Early Middle Ages. Mineralogical analysis of the ...slags recognized fayalite as the main mineral phase, while geochemical analysis confirmed high Fe contents, typical for bloomery iron smelting. Based on the previously established occurrences of bog iron ores in the study area, provenance studies were carried out using trace and rare earth elements to create a geochemical signature. Similar shapes and patterns of bog iron ores and iron slag signatures imply a genetic connection between the ore and the slag, as well as variation related to the temporal and spatial context of both slags and ores.
U arheološkim iskopavanjima provedenim u 2018. godini na položaju Dedanovice kraj Hlebina istražene su dvije peći koje su služile u jednome od zahtjevnih postupaka obrade željezne rude i/ili ...poluproizvoda te ostaci istovremenoga naselja. Pozicija jedne veće i triju manjih sondi, ukupne površine 1010,03 m2, pomno je odabrana na temelju rezultata geofizičkih istraživanja koja su provedena na većoj površini. Obje su peći imale pravokutno ložište ispred kojega se nalazila manja jama, odnosno mjesto s kojega se pristupalo unutrašnjosti ložišta. Vjerojatno su u funkciji bile istovremeno, pri čemu valja naglasiti da su im ložišta bila smještena jedno do drugoga, no okrenuta „leđima", tako da su im jamice bile s vanjske strane. Na temelju okolnosti pronalaska, zaključeno je kako su sapnice za dovod zraka u ložište, u stijenke obje peći bile ugrađene sa sjeverne strane. Osim peći, istraženi su i dijelovi naselja koje, prema značajkama keramičkoga materijala iz objekata, valja opredijeliti u tri različita vremenska razdoblja. Dva su objekta iz vremena kasne antike, jedan sadrži keramičke ulomke iz kasnoga srednjeg vijeka, dok se preostale objekte može datiratati u isto vrijeme kada su bile u funkciji i dvije istražene peći.
U zaštitnim arheološkim iskopavanjima provedenim u 2017. godini na položaju Velike Hlebine kraj Hlebina, istraženi su dijelovi talioničke radionice za preradu željezne rude i ostaci naselja. Pomno ...odabrana pozicija dviju sondi ukupne površine 884,81 m2 rezultat je geofizičkih istraživanja koja su provedena na površini od jednog hektara. U istraženom radioničkom kompleksu pronađene su veće i manje jame sa zapečenim dnom, zapunjene talioničkim otpadom, čija se primarna funkcija može vezati uz izradu, pripremu ili obradu sirovine i resursa potrebnih za obavljanje ove djelatnosti. Na temelju okolnosti pronalaska zaključuje se o vremenu funkcioniranja radionice na razmeđi kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Osim dijela talioničke radionice istraženi su i dijelovi naselja kojeg prema značajkama keramičkog materijala iz objekata valja opredijeliti u ranosrednjovjekovno razdoblje.
U provedenome terenskom pregledu lokaliteta Kalinovac – Hrastova greda 1 prikupljeni površinski nalazi ukazivali su da se na ovome nalazištu odvijala neka aktivnost povezana s proizvodnjom željeza, ...vjerojatno tijekom srednjega vijeka. S ciljem jasnijega definiranja karaktera samog nalazišta, pristupilo se neinvazivnim, geofizičkim istraživanjima u kojima su primijenjene dvije najrelevantnije metode za ovaj tip lokaliteta: magnetometrija i mjerenje magnetskoga susceptibiliteta. Provedenim istraživanjima, u kojima su obje metode pokazivale slične rezultate, potvrđeno je postojanje ostataka srednjovjekovnoga naselja te nekih željezarskih aktivnosti na najvišem dijelu, blagim padinama i podnožju manjega uzvišenja. Vanjske granice nalazišta sasvim su jasno definirane, dok je unutarnja raspodjela i namjena objekata ostala nejasna, pa se pretpostavlja da se arheološki ostaci u najvećoj mjeri danas nalaze u sloju humusa sa slabije očuvanim dijelovima odmah ispod razine oranja, što će biti jasnije nakon planiranih arheoloških iskopavanja.
U okviru opsežnoga terenskog pregleda obavljenoga za potrebe projekta TransFER prikupljeni površinski nalazi ukazivali su kako su se na položajima Bakovčice – Velike livade 1, Nađbarice 1 i Ždala – ...Telek odvijale aktivnosti povezane s proizvodnjom željeza. Uz fragmente talioničke zgure nesumnjivo povezane s proizvodnjom željeza, među površinskim nalazima pronađeni su brojni ulomci keramike iz različitih povijesnih razdoblja. S ciljem jasnijega definiranja karaktera nalazišta odabranih na osnovi analiza površinskih nalaza, pristupilo se neinvazivnim, geofizičkim istraživanjima primjenom magnetske metode. U svim se slučajevima radi o površinama s intenzivnom poljoprivrednom obradom zemljišta, pa se mogla očekivati slabija očuvanost arheoloških ostataka i preme tome i slabije magnetske anomalije. To je bio dosta ozbiljan izazov za arheološki rječitu obradu magnetograma, ali je na više mjesta potvrđeno postojanje ostataka željezarskih aktivnosti in situ ispod razine oranja, dok se ostaci željezarskih djelatnosti u velikoj mjeri nalaze u sloju oranice. Na osnovi svih karakterističnih magnetskih anomalija, uspjelo se odrediti približne granice područja aktivnosti za proizvodnju željeza. Ovo je geofizičko istraživanje značajno za teoretska razmatranja korelacija rezultata terenskoga pregleda i geofizičkih istraživanja za usavršavanje metodologije arheološke prospekcije kao i za određivanje mjera zaštite arheološke baštine, budući da potvrđuje već dobro poznatu činjenicu da arheološki ostaci na primarnome mjestu na poljoprivrednim površinama sa sve intenzivnijom obradom zemljišta s vremenom postepeno nestaju.
During spring and fall of 2017 extensive perambulations and field surveys have been undertaken on the wider territory along the Drava River. The objective of thise research, which was undertaken ...within a scientific-research project TransFER (IP-05-2016-5047), was to collect additional information on known archaeological sites and the discovery of new sites connected with the production and processing of iron. During the surveys over 200 archaeological sites were perambulated of which over 60 were new (Tab. 1). Even though more of these new sites, dated to various archaeological and historical periods (Fig. 2), from late Neolithic/early Eneolithic, through Bronze and Iron age and Antiquity up to medieval and Modern period, contained only pieces of ceramics, pieces of blacksmith’s or/and smelting slag were also found on a large number of them (Fig. 1). Even though pieces of Modern Age ceramics most probably found their way to these positions during fertilization or other agricultural activities, the dating range of all these sites points to the fact that the territory of the Koprivnica and Đurđevac part of the River Drava Basin has always been a favourable place to live.
Ovom prigodom prezentiraju se dijelovi kovanih željeznih žvala
iz Zbirke obitelji Zvijerac, pronađeni prigodom eksploatacije
šljunka na Staroj šoderici sjeverno od Koprivnice. Prema očuvanim
...karakterističnim dijelovima, od kojih valja izdvojiti oblik i
ukras na prečkama, oblike ušica za pričvršćivanje obraznog remena
te povodca, kao i presjek usnoga dijela, može se zaključiti
da dijelovi obiju žvala pripadaju tipu jednostavnih dvodijelnih
žvala s prečkama kakve su bile u upotrebi tijekom ranoga srednjega
vijeka. Uspoređuju se s najbližim analognim nalazima žvala
istog vremena s područja Slovenije, ali i šire, te zajedno s ranije
objavljenim arheološkim predmetima s ovog područja upućuju
na primjetan intenzitet zaposjedanja ovog prostora uz rijeku
Dravu tijekom ranosrednjovjekovlja.
U radu se obrađuju neobjavljeni predmeti od kosti prikupljeni pri sustavnim arheološkim istraživanjima nalazišta Torčec − Prečno pole I u Podravini. Prikazani predmeti, istih ili sličnih značajki, ...pripadaju dnevnoj upotrebi te predstavljaju različite oblike propletača. Potječu iz triju zatvorenih cjelina, od kojih je jedna datirana metodom 14C u ranosrednjovjekovno razdoblje, točnije oko sredine 7. stoljeća.
PDF
