Stanje našega planeta zbog naseljenosti, zagađenosti i ekološki nepovoljnih gospodarskih djelatnosti zahtijeva takvu etiku i pravo u kojima će biti osiguran status prirodnih entiteta i poštivan ...suodnos i ravnoteža među subjektima i stvarima u prostoru. Nova etika i pravo moraju pospješivati partnerstvo u okolišu time što će modificirati dosadašnje antropološke odnose, koji su u čovjeku imali izvor svega, u ekološke odnose i surazmjere koji se temelje na partnerstvu.
Budući da prirodni entiteti nemaju svoje volje niti savjesti, a kamoli poslovne sposobnosti, treba razviti prirodno skrbništvo, to više što su neki prirodni entiteti, koji nisu pod posebnom zaštitom, ugroženi i više nego što to dopušta prirodna ravnoteža.
Ekološko pravo trebalo bi razviti prirodno skrbništvo na taj način da pravne osobe prirodnog skrbništva imaju položaj stranki, koje bi bile učinkovite u postupcima pred državnim organima, u slučaju da je predmet spora interes prirode, njenih dijelova ili javnih dobara.
U radu se problematiziraju granice ljudske ekspanzije između dviju svjetskih konferencija o stanju okoliša. Budući da se dosadašnja socijalna rješenja nisu pokazala osobito uspješnima u stvaranju ...uravnotežena odnosa čovjeka s prirodom, ističe se potreba uspostavljanja holističke ekologije kao stabilizatora ekološke krize.
Holistička ekologija razmatra se kroz tri komponente: materijalna ekologija trebala bi se baviti zagađivanjem okoliša nastalim gospodarskom ekspanzijom; socijalna ekologija imala bi zadaću usporiti negativne procese u društvu i smanjiti fizičko zagađivanje; ekologija ličnosti trebala bi razvijati osobne etičke vrijednosti. Te tri komponente zajedno imaju značenje kozmološkog pristupa rješavanju ekoloških problema.
U zaključku se kritički ocjenjuje konferencija u Rio de Janeiru 1992. Autor ističe da društveni aspekti ekoloških problema nisu dovoljno istaknuti s obzirom na opasnosti koje proizlaze iz materijalnog zagađivanja.
Rasprava prikazuje nastojanja za oblikovanje socijalne ekologije kao discipline koja prati dinamiku odnosa društva i okoline. Sociolozi danas opažaju očite preobrazbe osobito u podsistemima ...društvenog života. U daljnjoj raspravi autor upozorava na razlike između rasta i razvoja, pojmova koji se u ekologiji lako zamijene zbog nepažnje kako pri teorijskim raspravama, tako i pri praktičnom djelovanju.
Autor obrazlaže zdravstvenu ili medicinsku ekologiju, koja spaja prirodoznanstvene i društvenoznanstvene spoznaje u ekološkom pristupu. Utvrđuje da je na nekim područjima medicine potrebno razlikovati učinke mentalnohigijenskih utjecaja na pojedince, na rizične skupine, kao i na čitavu populaciju. Konačno rasprava otvara problem utvrđivanja ishodišta socijalne ekologije što je najznačajnije za nastajanje svake znanstvene discipline, bilo za praćenje pojavnih oblika ponašanje spram okoline, bilo za pitanje mjerila u proučavanju i definiranju ekološkog minimuma.
