Na osnovi analize biometrijskih parametara rasta (prirasno-prihodne tablice) šumskih sastojina bukve EGT-II-D-11 (bukva sa šašem, Bezak et all, 1989) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Bezak, ...2004, razmatra se mogući odgovor na pitanje: “Raste li drveće u šumi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog niza”?
Zlatni rez ili božanski omjer otkriven je u starim kulturama i civilizacijama, primjenjivan kao idealna proporcija u umjetnosti i graditeljstvu, a otkriva se u živom materijalnom svijetu prirodnih zakonitosti rasta i razvoja biljaka i životinja. Izražen brojem dekadskog sustava iznosi: f = (Ö 5 +1) / 2 = 1,6180339...
S omjerom zlatnog reza u uskoj je vezi Fibonaccijev niz, skup realnih brojeva čiji je član u nizu jednak zbroju dvaju prethodnih, primjerice 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144...
Utvrđeno je da po pravilima zlatnog reza i Fibonacijevog niza drveće u šumi raste u debljinu, to jest raste prsni promjer, kružna ploha ili temeljnica, opseg stabla i promjer krošnje stabla kao linearno zavisna varijabla prsnog promjera.
Rast prsnog promjera stabla može se izraziti linearnom funkcijom oblika: d = a + b t, u kojoj je zavisna varijabla prsni promjer a nezavisna starost stabla. Regresijski koeficijent b pokazje brzinu rasta stabla ili prirast, različit za pojedine vrste drveća i okolišne uvjete pod kojim stablo raste.
Izražava se kao b-modul, koji zajedno s regresijskom konstantom a predstavlja geometrijski rast jednakokutne spirale unutar tzv. vrtložnog pravokutnika s odnosom stranica zlatnog reza. Tjekom životne dobi stablo u sastojini “teži” prosječnom prirastu (brzini rasta) iskazanom vrijednošću b-modula.
Brzina rasta ili debljinski prirast predstavljen matematički derivacijom linearne funkcije daje konstantu b, kao izraz jednolikog gibanja, pozitivnog predznaka. Pomoću b-modula mogu se numerički iskazati boniteti za vrste drveća ili odrediti ekološko-gospodarski tipovi šuma.
Modelom je pretpostavljeno da sila rasta stabla u debljinu nije ometana silom otpora rastu, kao unutarnjom strukturom rasta, a oscilacije u rastu (prirastu) uvjetovane su vanjskim, prisilnim silama.
Rast stabla u visinu predstavljen matematičkom funkcijom drugog stupnja nema tijekom vremena zakonitost zlatnog reza i Fibonaccievog niza jer je sila rasta ometana prigušenom silom, silom otpora rastu, koja se tijekom životne dobi stabla povećava te završava maksimumom visine stabla, kada je sila otpora rastu u visinu jednaka sili rasta.
Brzina rasta u visinu svojstvena je svakoj vrsti drveća, a uvjetovana je i vanjskim utjecajima, bonitetom staništa, toplinom, svjetlošću, strujanjem zraka, gustoći sastojine...
Volumen rasta stabla je funkcija rasta prsnog promjera, visine i obličnog broja, uvjetovana unutarnjom strukturom rasta dviju suprotnih sila i vanjskim, prisilnim silama rasta te ne pokazuje rast po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Zlatni rez volumena stabla, kao idealnu točku uravnoteženja proporcija vanjskog habitusa stabla i podzemnog dijela (korijena ), treba tražiti drugom metodologijom.
The specific nature of forestry as an economic activity generates problems in realizing the set business plans and executing commercial operations. Business analysis deals with concepts and methods ...of perceiving the degree of development, as well as with unrealized possibilities of a business entity. The particular character of analyzing business operations of entities dealing with forest management arises, among other things, from the need to assure forest sustainability. In managing forests and forestland, it is not always possible to obey the principle of operational profitability, as the lack of any silvicultural treatments jeopardizes future increment of wood biomass and leads to the decline in the general forest value. Furthermore, the specificity of forest management is particularly evident in a long term cycle of biomass production, and extensive period of time between initial activities and the achieved economic effects, and in investments into forests which frequently exceed the financial possibilities of forest owners. The achieved degree and the unrealized possibilities of developing the forest potential are conditioned by biological factors and by economic and technical treatments. To measure and evaluate the effects of these factors on forest sustainability, specific knowledge is required combined with specific criteria for analytical assessment of the success of business entities dealing with forest management. This paper discusses economic and business analysis in forestry. It presents the results of the research project conducted by the state forest company »Hrvatske šume« d.o.o. and Faculty of Forestry University of Zagreb over a 5 year period. The data regarding the economic value of the forest, annual cut value, biological regeneration costs for all forest management units in Požega Forest Administration, including incomes and costs of forest harvesting have been analyzed together with the data regarding profitability and economic indicators. The actual cutting value method has been used for the analyses of the stand value. The Activity Based Cost Method has been used for the cost analysis. The cost-effectiveness and profitability in forestry have also been calculated. Požega Forest Administration manages the area of 52,025 ha, mainly productive forests in the Municipality of Slavonia and Požega. The total annual cut is 140,991 m3 on the area of 3,615 ha. The total growing stock of the state forests is 9,744,426 m3, which includes 9,200,025 m3 of even-aged forests and 544,401 m³ of uneven aged forests. The annual wood volume increment is 253,947 m3. The average forest stand value is 46,871 HRK/ha, or 54,723 HRK/ha without first age class (see Fig. 1 Forest value per management unit). The total costs of biological regeneration are 1,529 HRK/ha, and without forest management, silviculture, forest protection and wood construction it is 7,029 HRK/ha. The costs of the biological regeneration are shown in Fig. 2. The value of the annual cut for Požega Forest Administration is 10,214 HRK/ha (see Table 1). The costs of forest harvesting in 2007 are 8,460 HRK/ha on average, and 8,659 HRK/ha in 2008. Expenditures and revenues of forest harvesting in Požega Forest Administration 2007/2008 are shown in Fig. 4. If the costs of biological regeneration are included, the cost-effectiveness ratio is less than one (e<1), meaning that the management of the selected forest administration is not cost-effective. However, according to the presented negative economic indicators, profitability in forestry has shown positive forest management results. The possible measures that could lead to the increase in profitability are those affecting the company income. To achieve this goal it is necessary to lower the forest biological regeneration costs, to lower the market sale price, to increase the engaged resources, and to improve the capacity utilization. This research has shown that specific understanding and measuring of forest potentials are conditioned by biological factors and by economic and technical treatments. To measure and evaluate the effects of these factors on forest sustainability, specific knowledge is required combined with specific criteria for analytical assessment of the success of business entities dealing with forest management.
Ekološke, fitocenološke i botaničke značajke hrasta sladuna na području južne Krndije, iznad sela Bekteža i Gradišta, istraživali su tijekom povijesti biolozi, botaničari i fitocenolozi Kitaibel ...(1808.), Hirc (1900.), Fukarek (1964.), Trinajstić i dr. (1996.), Vukelić i Rauš (1998.), Najvirt i Puača (1998.) te Krakar i Benčić (2008.). Dendrometrijske i gospodarske značajke hrasta sladuna istraživao je Zelić (2003., 2004., 2005., 2006.). Na temelju prethodnih istraživanja (jednoulazne i dvoulazne volumne tablice te sortimentne tablice za hrast sladun) autor na konkretnom primjeru sastojine hrasta sladuna, odjel 108 c GJ Južna Krndija kutjevačka utvrđuje relevantne ekonomske pokazatelje gospodarenja šumom hrasta sladuna. Utvrđena je vrijednost sastojine po hektaru određene dobi (95 godina) po metodi sadašnje sječive vrijednosti (286,88 kn/m3) i vrijednost drva na panju uvjetnog drvnog sortimenta (šumska taksa = 125,42 kn/m3) te prag rentabilnosti gospodarenja ili točka pokrića (dob sastojine kada su prihodi izjednačeni s troškovima) 60 godina. Predložen je niz matematičko-statističkih funkcija pomoću kojih se vrijednost šume izračunava na jednostavan a dovoljno točan način. Primjerice, za izračunavanje vrijednosti drva na panju ili šumske takse sastojine određene dobi (n) predložena je funkcija: Št = -214,772 + 5,481 n + 0,020 n2 Navedene metode računanja vrijednosti i rentabilnosti gospodarenja mogu poslužiti prilikom prodaje drvnog volumena poduzetniku za sječu šume ili prilikom odštete za otuđena prava (šumske i javne prometnice, elektrovodovi, plinovodi, hidrogradnje...).
U članku se razmatra, prema aktualnoj formuli za izračunavanje vrijednosti šumskih sastojina: Cn = C0* 1,0pn, metoda izračunavanja postotka prirasta vrijednosti (p), troškovi osnivanja šumske ...sastojine prirodnim putem (C0), vrijednost šumske sastojine (Cn) za jednodobne šumske sastojine hrasta kitnjaka starosti 80, 85 i 105 godina, ekološko-gosodarskog tipa (EGT-II-E-10).
Sastojine pripadaju šumskoj zajednici Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirskoj šumi hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998).
Za određivanje vrijednosti sastojine i šumske takse odabrane su modelne sastojine sadašnje sječive vrijednosti (Sabadi, 1992), to jest sastojine koje imaju distribuciju broja stabala i volumena po prsnim promjerma približno jednaku normali za određenu dob, bonitet ili ekološko-gospodarski tip.
Izračunati koeficijenti asimetrije (b1) i spljoštenosti (b2) izabranih modelnih sastojina hrasta kitnjaka pokazuju kako su stvarne modelne sastojine blizu “normalnih” sastojina.
Na temeljem aktualnih sortimentnih tablica za hrast kitnjak Hrvatskih šuma i Cjenika gotovih drvnih proizvoda Hrvatskih šuma utvrđene su vrijednosti osamdesetogodišnje sastojine, Cn = 97341,26 kn/ha (346,50 kn/m3), osamdesetpetogodišnje Cn = 104535,77 kn/ha (346,32 kn/m3) i stopetogodišnje 131783,14 kn/ha (405,20 kn/m3).
Normativi troškova osnivanja kitnjakove sastojine (C0) prirodnom obnovom modificirani na način da su “kao troškovi osnivanja” primijenjeni zakonski normativi izdvajanja za biološku reprodukciju, to jest 23 % na vrijednost realiziranih drvnih sortimenata.
Predlaže se izračunavanje postotka prirasta vrijednosti (p) po logaritamskoj funkciji: p = 8,870 – 3,692 log n, te troškovi osnivanja sastojine (C0) po linearnoj funkciji: C0 = - 2846,718 + 315,859 n.
Poznavanjem svih parametara u formuli za utvrđivanje vrijednosti šumskih sastojina određene starosti (n) i troškova iskorištavanja šuma (En) po jedinici drvnog sortimenta (kn/m3) utvrđena je šumska taksa (cijena drva na panju) po Barthinoj formuli: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En.
Ako se za izračunavanje šumske takse primjene normale (Bezak i dr., 1995) za EGT-II-E-10 i svi poznati parametri za izračunavanje šumske takse po Barthinoj formuli, tada se šumska taksa za sastojine hrasta kitnjaka određene starosti (n) može izračunati po formuli:
Št = -214,772 + 5,481 n + 0,020 n2.
Za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu utvrđeno je da je prag rentabilnosti ili točka pokrića (TP) u šestdesetpetoj godini.
U čistoj osamdesetpetogodišnjoj bukovoj sastojini Gospodarske jedinice “Južni Papuk”, odjel 63a, postavljen je paralelni pokus s ciljem utvrđivanja razlike u sječivoj vrijednosti drvnih sortimenata ...po jedinici površine (1 ha), na kojima se u prošlosti gospodarilo različitim intenzitetom prorjeđivanja.
Mjerenjem je utvrđeno je da se za istu starost, to jest 85 godina, na plohi 1 nalazi 346 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 33,75 cm, volumen 452,98 m3/ha i vrijednost 121113,03 kn/ha, (300,23 kn/m3), a na plohi 2 nalazi se 408 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 31,15 cm, volumen 444,72 m3/ha i vrijednost 111216,29 kn/ha (279,85 kn/m3), to jest razlika je 8,80 %.
Kao mjerilo ekonomske učinkovitosti gospodarenja bukovim sastojinama, ophodnje 100 godina, izračunata je šumska taksa ili cijena drveta na panju. Za plohu 1 izračunata je pozitivana šumska taksa 61,79 kn/m3, te 46,43 kn/m3 za plohu 2.
Optimalnijim prorjeđivanjem po debljinskim stupnjevim jačeg intenzitata na plohi 1, u odnosu na plohu 2, postignuto je da je cjena drva na panju veće za 33,08 %.
Izračunavanjem praga rentabilnosti ili “točke pokrića”, u dobi sastojine kada je sječiva vrijednost drvnih sortimenata po hehtaru ili volumenu jednaka ukupnim troškovima iskorištavanja šuma (fco pomoćno stovarište), utvrđeno je kako je za plohu 1 točka pokrića 70 godina , te 73 godine za plohu 2.
U članku su uspoređeni i drugi biometrijski parametri, srednji prsni promjer, medijana prsnog promjera, standardna devijacija, mjere asimetrije i spljoštenosti, te koeficijenti beta-distribucije (da, Md, s, b1, b2, a, g), koji pokazuju distribucije prsnih promjera konkretnih sastojina u odnosu na beta-distribucije, kao mjere normalnosti sastojine.
Usporedbom navedenih biometrijskih parametara, broja stabala i volumena po hektaru zaključuje se kako je na dijelu sastojine (ploha 1) obavljan optimalan intezitet prorjeđivanja, čime je postignut bolji rezultat ekonomske učinkovitosti gospodarenja za istu starost i bonitet staništa.
Rezultati istraživanja cijene drva na panju (šumska taksa) u datim uvjetima gospodarenja (UŠP Požega) i aktualne cijene drvnih sortimenata pokazuju kako jednodobne šumske sastojine bukve daju pozitivnu šumsku taksu tek iznad 2/3 ophodnje, to jest oko sedamdesete godine starosti.
U neposrednoj suradnji s Razvojnom službom i drugim stručnjacima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb te Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dogovoreno je istraživanje problema utvrđivanja vrijednosti ...šumskih sastojina i određivanja cijene drva na panju za glavne vrste drveća. Problemi gospodarenja šumom uključuju mnogo različitih varijabli. One mogu biti biološke kao što su rast i prirast te vrsta tla, ekonomske kao što su cijena drva i trošak rada i socijalne kao što su ekološki zakoni. U radu je korištena metoda sadašnje sječive vrijednosti za izračun vrijednosti sastojine, metoda analize troškova, odnosno model troškova utemeljen na aktivnostima, te ekonomičnost i rentabilnost gospodarenja. Rezultati istraživanja trebali bi, s gledišta ukupnoga gospodarenja šumama, pridonijeti kvalitetnijemu odlučivanju pri izvođenju šumskih radova, a s ekonomskoga gledišta povećanju učinkovitosti i ekonomičnosti šumskih radova. U radu su prikazane ukupne vrijednosti šuma, vrijednosti etata, troškovi biološke obnove šuma po svim gospodarskim jedinicama UŠP Požega, prihodi i rashodi u iskorištavanju šuma, te rentabilnost i ekonomičnost. Metodama analize poslovanja šumarskoga poduzeća istraživan je način utjecaja bioloških i ekonomsko-tehničkih zahvata kao čimbenika razvitka. Utvrđeno je da za vrednovanje utjecaja tih čimbenika treba koristiti specifične veličine i indikatore koji iskazuju promjene u vrijednosti, odnosno potencijalu obnovljivoga resursa.
We report a case of a 75-year-old female with acute torsion of the gallbladder with
gangrene and cholelithiasis. On admission, the patient underwent physical examination, laboratory
blood analysis, ...abdominal ultrasound and plain abdominal x-ray. Due to the signs of acute abdomen
and poor general condition of the patient, urgent surgical procedure was indicated. Intraoperatively,
the gallbladder was found to be greatly enlarged, gangrenous and greatly distended with 360° clockwise
torsion around its mesentery. Cholecystectomy was performed. Gallbladder torsion is a rare surgical
emergency which physicians should bear in mind when encountering patients with symptoms of
acute cholecystitis. The only treatment for this condition is urgent cholecystectomy with prior detorsion.
The mortality rate in patients not undergoing surgery is 100%.
Phenolic compounds, such as catechol, are released into the environment from a variety of industrial sources and they present a serious ecosystem burden. This work examined the possibility of using ...partially purified apple polyphenol oxidase (PPO) for bioremediation of phenolic contaminants. In order to optimize process conditions, the optimal pH and temperature for PPO activity were determined, while PPO affinity toward various phenols, as well as the effect of some salts and organic solvents which can be found in wastewaters, was used to confirm applicability of PPO in wastewater treatment. It was found that partially purified apple PPO shows maximal activity at pH 6.8 and 25 °C, but exhibits more than 85 % of its maximal activity in pH range from 5 to 8, and more than 90 % of activity in temperature range from 10 to 50 °C. PPO showed high affinity for various diphenols, but lack of affinity toward monophenols. Sodium tetraborate decahydrate moderately inhibited PPO activity, while exposure of PPO to the presence of organic solvents (φ = 5 %) caused 40 % loss in its activity. Catechol oxidation by PPO performed for just 5 min in a batch reactor at optimal process conditions resulted in 25 % conversion. Based on obtained data, it seems that partially purified apple PPO has reasonable potential in wastewater treatment.
This paper investigates the physical and chemical quality indicators of table eggs available on the Croatian market. The research was carried out on eggs produced by two manufacturers, marked as A ...and B, on the 7th and 28th day of egg storing. According to the Regulations on egg quality (OJ 115/06, Art. 9), eggs are classified as class A or fresh eggs and class B or eggs for industrial processing. Referring to the weight of the eggs, the eggs of class A are divided into four grades: XL, L, M and S. Our research focused on the M weight grade eggs, because they are the most represented ones in our conditions. The following external indicators of egg quality were analyzed: shape index (%), egg weight (g), shell weight (g), shell strength (kg/cm2) and thickness (mm). Furthermore, the following indicators of inner egg quality were tested: weight of albumen and yolk (g), yolk colour, Haugh units (HU), albumen height (mm), pH of albumen and pH of yolk. Results of our research provided the following conclusions: based on evaluation of energy and protein value, eggs of the manufacturer B had better nutritive value than eggs of the manufacturer A. The results of research into quality of eggs on the 7th day of storage proved that there was statistically significant difference (P<0.001) between the A and B egg manufacturer if referring to the egg weight, shape index, shell thickness, shell weight and strength, as well as albumen weight. After the 28th day of egg storage, there was statistically significant difference (P<0.001) determined for albumen height, HU, pH values of albumen and yolk, and yolk colour (P=0.003). Based on the analysis of nutritive values and physical and chemical properties of eggs during storage, it was confirmed that eggs produced by the manufacturer B were of better quality than eggs of the manufacturer A. Eggs of both manufacturers met the requirements defined by the Croatian Regulations on egg quality.
PDF
