Utjecaj izračuna kapitalnih rezervi za banke putem internih VaR modela, kao i utjecaj ostalih zakonskih promjena u području upravljanja rizicima, nažalost, nije uopće istražen u tranzicijskim ...zemljama. Rad istražuje da li su VaR modeli koji su stvoreni i prilagođeni za razvijena tržišta kapitala, primjenjivi i na turbulentnim
tržištima kapitala novih članica i zemalja kandidata za članstvo u EU (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Turska). U radu je testirano devet VaR modela na pet dioničkih indeksa iz novih članica i zemalja kandidata za članstvo u EU. Rezultati testiranja ukazuju na to da VaR modeli, koji se uobičajeno koriste na razvijenim tržištima kapitala, nisu uspješni u mjerenju tržišnog rizika u novim članicama i zemljama kandidatima za članstvo u EU. Izneseni rezultati istraživanja ukazuju na veoma važne činjenice koje moraju biti uzete u obzir od strane svih regulatornih institucija i osoba koje se bave upravljanjem rizicima. Menadžeri zaduženi za upravljanje rizicima moraju početi razmišljati izvan okvira zadanih od strane njihovih
matičnih kompanija ili će se tvrtke koje investiraju na ovim tržištima naći u ozbiljnim problemima, suočeni s gubitcima za koje nisu spremni. Nacionalni regulatori trebaju uzeti u obzir da jednostavni VaR modeli, koji su u širokoj primjeni u pojedinim razvijenim zemljama ne odgovaraju nelikvidnim i razvijajućim tržištima kapitala.
GRAĐANSKI AKTIVIZAM U HRVATSKOJ FRANC, Renata; ŠAKIĆ, Vlado; MARIČIĆ, Jelena
Društvena istraživanja,
04/2007, Volume:
16, Issue:
1-2 (87-88)
Paper
Open access
U radu se provjerava mogućnost razlikovanja dimenzija
građanskog aktivizma u Hrvatskoj te u kojoj mjeri
sociodemografska obilježja građana, religioznost,
politička orijentacija, percipirana ...efikasnost, percipirana
istaknutost triju tipova lokalnih problema, članstvo
u udruzi i poznavanje članova udruge omogućuju
objašnjenje sumativne mjere građanskog aktivizma
te sudjelovanja građana u deset pojedinačnih ponašanja.
U istraživanju se barata podacima prikupljenima 2005.
godine na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske.
Na temelju provjere faktorske strukture mjere građanskog
aktivizma zaključeno je da se za sada ne može govoriti
o različitim tipovima građanskog aktivizma u Hrvatskoj.
Multivarijatnim analizama utvrđeno je kako se analiziranim
odrednicama može objasniti relativno malen dio
varijance ukupne mjere i pojedinačnih mjera građanskoga
sudjelovanja. Među analiziranim varijablama kao relativno
najkorisnije i ujedno najdosljednije odrednice ističu se
članstvo u udruzi i poznavanje članova udruge. Percipirana
efikasnost također je potvrđena kao važna odrednica
opće mjere građanskoga sudjelovanja te sudjelovanja
u pojedinim ponašanjima, za razliku od religioznosti i
političke orijentacije. Sociodemografska obilježja
općenito su povezana s građanskim sudjelovanjem,
međutim relativno malo pridonose ostvarenom
razlikovanju onih koji sudjeluju ili ne sudjeluju u
pojedinim ponašanjima.
Velika se većina autora suvremene politologije slaže u tome da je područje politologije vrlo široko, ali i da je upravo istraživanje političkih stranaka ono što čini politološku jezgru. Problem ...političkih stranaka ima mnogo aspekata, od onog pravnog, gdje se čini da još uvijek postoje dileme o njihovom položaju na dimenziji javnopravno-privatnopravno, pa sve do pitanja unutarstranačke demokracije. Problem kojim ću se baviti blisko je povezan s pitanjem unutarstranačke demokratizacije i organizacije.Naime, namjera mi je u kratkim crtama izložiti razne aspekte članstva u političkim stranakama: počevši od definiranja pojma, kratkog pregleda povijesnog razvoja do suvremenih tendencija i situacije u hrvatskom stranačkom krajoliku. Usporedbom situacije i trendova u zapadnoeuropskim političkim strankama sa situacijom i trendovima kod njihovih hrvatskih kolega pokušat ću pokazati koliko je zapravo zaostajanje naših političkih snaga za europskima. Moja je procjena da naše političke stranke i njihove elite nisu usvojile europske norme unutarstranačkog djelovanja, što se izravno tiče i pitanja članstva.
Pravo je Europske unije za suce u državama članicama relevantno na dva načina: bilo zato što izravno stvara prava i obveze za subjekte koji se pojavljuju u sporu pred sucem (izravni učinak), bilo ...zato što utječe na značenje domaćih pravnih pravila (posredni ili interpretativni učinak). Autorica u ovom radu analizira drugu vrstu učinaka koju za suce imaju norme prava EU. U prvom se dijelu analizira posredni učinak kako ga razvija Europski sud te obveze koje temeljem takvog učinka nastaju za suce u državama članicama EU. Pri tome se, osim pravila koja je razvio Europski sud, raspravlja o njihovoj motivaciji – što se njima postiže u poretku EU, te zašto su ih sudovi država članica bili spremni prihvatiti. Odgovori na ova pitanja relevantni su za drugi dio rada u kojem autorica daje argumente za prihvaćanje posrednih učinaka prava EU i u pravnom poretku države kandidatkinje, u kakvom se statusu trenutno nalazi Hrvatska. Pri tome se ukazuje i na moguće poteškoće u prihvaćanju ovog načela već prije članstva u EU, posebice na one koje su rezultat različite pravne kulture.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom se članku izlažu rezultati empirijskog istraživanja koje je imalo cilj procijeniti strukturu civilnog društva u Hrvatskoj. Struktura je civilnog društva istražena analizom sljedećih ...indikatora: broja organizacija civilnog društva; članstvo u organizacijama civilnog društva; rasprostranjenost organizacija civilnog društva; sastav civilnog društva i resursi civilnog društva. Tijekom 1990-tih u Hrvatskoj je znatno porastao broj organizacija civilnog društva. Organizacije civilnog društva relativno su slabo utemeljene u širem članstvu, a aktivno članstvo tijekom 1990-tih opada. Organizacije civilnog društva uglavnom su smještene u većim gradovima. Slaba umreženost i dijelom politička podijeljenost organizacija civilnog društva umanjuju njihov razvojni potencijal. U profiliranju strukture civilnog društva značajnu su ulogu odigrale strane organizacije i programi inozemnih financijskih potpora. Relativno skromni ljudski potencijali umanjuju partnersku poziciju organizacija civilnog društva. Struktura organizacija civilnog društva u Hrvatskoj usporediva je s drugim tranzicijskim zemljama. Rat i humanitarna kriza posebno su utjecali na profiliranje strukture civilnog društva u Hrvatskoj.
