Vrijednost iskustvenoga učenja u neposrednoj prirodi, na terenskoj nastavi, kako za učenike i studente, tako i za nastavnike, dobro je poznata. Promatranje neposrednoga okoliša i fenoloških promjena ...u prirodi, kao i praktične aktivnosti tijekom terenskoga rada, smatramo ključnim i u edukaciji studenata Učiteljskoga studija, a kako bi bolje razumjeli prirodne pojave i postali svjesni značajnoga, često negativnoga, utjecaja čovjeka na prirodu. U ovome članku prikazali smo terensku nastavu iz prirodoslovlja u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Botaničkom vrtu u Zagrebu, Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini te Parku znanosti u Oroslavju, za studente 2. godine Učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, smatrajući ga dobrim primjerom prakse.
U radu su priopćeni rezultati empirijskog istraživanja uvjeta i efekata interesa za studij i motivacije za učenje (motivi za izbor studija i motivacijski regulativni stilovi) kod hrvatskih i ...njemačkih studenata. Subjekti (489) istraživanja bili su studenti različitih studijskih grupa Filozofskog fakulteta u Zadru i studenti (261) različitih studijskih grupa na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu. Teorijski okviri istraživanja su motivacijska teorija samoodređenja (SDT) autora Decija i Ryana i münchenska teorija interesa autora Krappa, Schiefelea, Prenzela i model ličnosti (Big Five, autora Goldberga). Teorijske pretpostavke navedenih teorija posjeduju valjanost i na hrvatskim i na njemačkim sveučilištima. Utvrđene su bitne razlike između dva uzorka ispitanika i glede strukture i izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij i glede osobitog odnosa između uvjeta (motiva izbora studija i opažene okoline za učenje) i mogućih učinaka (izbjegavanje napora, sklonost prekidu studija, zadovoljstvo studijem) interesa za studij i motivacije za učenje. Utvrđene su bitne razlike u izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij kod hrvatskih i njemačkih studenata glede spola ispitanika i godine studija. Autori situiraju rezultate istraživanja u kontekst kulturološke valjanosti pedagoško-psiholoških teorija interesa i intrinzične motivacije, kao i u širi kontekst mogućnosti poboljšavanja kvalitete visokoškolske nastave na sveučilištima u Europi kao zajedničkom kulturalno-pedagoškom okružju.
U članku se izvješćuje o istraživanjima fizičkoga opterećenja radnika na privlačenju drva: traktorista, rukovatelja vitlom i kopčaša. Istraživanja su provedena tijekom laboratorijskih i terenskih ...mjerenja. Višednevno snimanje rada na terenu obuhvatilo je studij rada i mjerenje pulsa svake minute s pomoću elektronskog pulsomjera lipa Respironics. Laboratorijsko testiranje izabranih radnika obuhvatilo je klinički pregled, izabrane laboratorijske pretrage, EKG, spirometriju, ergometriju i reografiju. Rezultati istraživanja odnose se na postignuti radni učinak, strukturu radnoga vremena te ocjenu fizičkoga opterećenja radnika na osnovi prosječnoga pulsa tijekom dnevnog rada i pripadajuće, posredno izračunane energijske potrošnje. Prema nalazu prosječnoga pulsa tijekom dnevnoga rada fizičko opterećenje traktorista i rukovatelja vitlom svrstano je u klasu malog opterećenja (75-95 min-1), dok je opterećenje kopčaša u klasi srednjeg opterećenja (96-115 min-1). Dnevni utrošak energije izračunan je za dnevno radno vrijeme ostvareno pri terenskim mjerenjima i normalno osmosatno radno vrijeme. Prema kriteriju energijske potrošnje istražena radna mjesta spadaju medu ona j šumarstvu s prihvatljivim opterećenjem. Rad traktorista i rukovatelja vitlom ocijenjen je kao laki rad (od 1,23 do 2,51 MJ). Izračunani utrošak energije čini 21-22% prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad kopčaša svrstan je u razred teškog rada (2,52-6,30 MJ), a izračunani utrošak čini 43% od prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad traktorista i rukovatelja vitlom ocijenjen je kao teški rad (2,56-6,30 MJ/8h). Izračunani utrošak energije čini 41-43% prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad kopčaša svrstan je, prema energijskoj potrošnji u razred najtežeg rada (6,31-10,47 MJ/8h), a izračunani utrošak oni 80% od prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad.
Zaštita prirode i njegovanje krajolika danas su društveno i politički priznati. Nasuprot tome imamo i suviše neznatan utjecaj konkretnog predmetnog i osobnog nasljeđa. Za korištenje priznatog ...položaja zaštite prirode i njegovanja krajolika potrebni su svestrano obrazovani i s druge strane visokokvalificirani specijalisti. Zaštita prirode je danas široko primijenjena biološka disciplina sa širokim zadacima, pa specijalisti moraju proistjecati iz studija biologije, koji danas neznatno utječe na studij zaštite prirode. Za to su dati u ovom prilogu brojni primjeri iz prakse Sveučilišta u Osnabrücku. Bolju alternativu predstavlja osnivanje »usmjerenja zaštite prirode« u okviru glavnog studija biologije. Neka njemačka sveučilišta to već rade, a najdalje je u tome otišlo Sveučilište u Marburgu, gdje se od 1991. godine može diplomirati smjer »zaštita prirode«, kao jedno od pet područja.
La Convention pour la sauvegarde du patrimoine culturel Immatériel de 2003 et la Convention sur la protection et la promotion de la diversité des expressions culturelles de 2005 sont les deux plus ...récents traités culturels internationaux conclus sous l’égide de l’Organisation des Nations Unies pour l’éducation, la science et la culture (UNESCO). Puisant leur source dans la Déclaration universelle sur la diversité culturelle adoptée à l’unanimité des membres de l’UNESCO en 2001, les Conventions de 2003 et de 2005 constituent toutes deux une réponse de la communauté internationale aux phénomènes de mondialisation des économies et d’homogénéisation des cultures, notamment générés par l’intégration des marchés. Ces instruments demeurent néanmoins distincts et poursuivent des objectifs qui leurs sont propres, bien que des interactions entre les deux conventions puissent être identifiées. Cet ouvrage a pour vocation de mettre les deux textes en parallèles, de manière à clarifier leur champ d’application respectif, tout en valorisant leur complémentarité et leur contribution au développement durable des sociétés.
The second 'green skills' forum organised by Cedefop and the OECD-LEED in February 2014 provided an open space for discussion between researchers, policy-makers, social partners and international ...organisations on skills development and training needs for a greener economy. The focus of this second staging of the event was 'green skills and innovation for inclusive employment growth'. The discussions were aimed at identifying obstacles and challenges lying ahead for the development of skills, education and training policies suitable to address the transition to greener and job-rich growth: to set out strategies, initiatives and policy approaches tackling key skills issues for green growth; compare methods and tools used in monitoring and evaluating developments in labour markets; indicate how research can support better targeted policy-making and skills strategies; and identify gaps in knowledge and provide guidance for future research and collaboration for transitioning to a low-carbon economy. (Author's abstract, IAB-Doku).
