U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije, klasične ...filologije i povijesti te stjecanja doktorata znanosti iz filozofije, gimnazijski je profesor u Osijeku i Senju, a nakon toga profesor u Kraljevskoj muškoj gornjogradskoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom, uz istovremeni honorarni rad na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovnom fakultetu (od 1926. Filozofski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu od 1920.
do kraja svog života. Nakon Franje pl. Markovića i Đure Arnolda, prvih sveučilišnih profesora koji predaju pedagogiju kao dio filozofije na Fakultetu studentima nastavničkih studija, Stjepan Matičević izdvaja je iz filozofije kao samostalnu znanstvenu disciplinu – poput Johanna Friedricha
Herbarta koji pedagogiju afirmira kao samostalnu znanost u svijetu. Matičević utemeljuje prvi studij pedagogije u Hrvatskoj 1928. godine, od kada se stječu i doktorati znanosti iz tog područja u Hrvatskoj. U osam knjiga i sedamdeset objavljenih članaka na originalan način fundira pedagogijsku znanost. Stjepan Matičević prvi je i ujedno najugledniji sveučilišni profesor pedagogije u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Uz angažman u mnogim prosvjetnim, sveučilišnim i kulturnim organizacijama prvi je
i do sada jedini pedagog koji je bio stalni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U posljednje vrijeme nailazimo na velik interes i zauzetost oko razumijevanja invaliditeta i uključivanja osoba s invaliditetom u šira područja društvene djelatnosti. Ipak višestruki pozitivni ...primjeri društvene djelatnosti i skrbi unutar pastoralne teologije nedostatni su za sustavno i strukturalno razumijevanje invaliditeta. Stoga je potreban otvoren, epistemološki i konstruktivan dijalog kako s teologijom invaliditeta tako i sa studijem invaliditeta. Autorica u članku ističe potrebu integracije studija invaliditeta u akademsko područje kršćanske teologije s ciljem produbljivanja konceptualnog razmišljanja o invaliditetu kao i proširivanja okvira teološke zainteresiranosti za invaliditet. Osim prikaza povijesnih i suvremenih pristupa invaliditetu, kako unutar suvremene socijalno-kulturološke stvarnosti tako i unutar kršćanske teologije i pastoralne prakse, krajnji je cilj ovog pristupa ukazati na ispravnost konceptualnog i teorijskog razumijevanja i primjene znanja o invaliditetu. To će se ponajprije postići kroz postavljanje ispravne terminologije i društveno-kulturološke percepcije u odnosu na invaliditet u prvom dijelu. U drugom dijelu rada cilj je naglasiti važnost teologije invaliditeta kao posebne grane teologije, dok će se u trećem dijelu invaliditetu pridati teološko razumijevanje i time otvoriti put za ispravnije teološko definiranje invaliditeta.
In recent times, we have witnessed a great interest in and advocacy for understanding disability and including persons with disability in wider areas of social life. However, many positive examples of social activity and care within pastoral theology are insufficient for a systematic and structural understanding of disability. Thus, open, epistemological, and constructive dialogue between the theology of disability and disability studies is needed. In the article, the author points out the need to integrate disability studies into the academic area of Christian theology with the aim to deepen the conceptual reflection on disability and widen the frame of theological interest in disability. Apart from giving an overview of past and contemporary approaches to disability in both, contemporary social-cultural reality and within Christian theology and pastoral practice, the final aim of this approach is to point out the correctness of the conceptual and theoretical understanding and application of knowledge on disability. This will be achieved through setting correct terminology and social-cultural perception in relation to disability in the first part. In the second part of the article, the aim is to emphasize the importance of the theology of disability as a special branch of theology, while the third part offers a theological understanding of disability and, thereby, opens the way for a more correct theological definition of disability.
Pola stoljeća učenja o novinarstvu Vilović, Gordana; Mučalo, Marina; Perišin, Tena
Politička misao,
11/2022, Volume:
59, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj rada jest dati kronološki pregled razvoja studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka 1970. godine do današnjih dana. U radu su identificirana ...četiri ključna razdoblja: 1) razdoblje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg studija novinarstva; 2) razdoblje četverogodišnjeg studija novinarstva; 3) razdoblje nakon uvođenja prakse na studiju novinarstva, i 4) razdoblje nakon uvođenja Bolonjske reforme. Rad se temelji na zapisima, objavljenim tekstovima i tran skriptima razgovora s profesorima politologije i novinarstva koji su, na različite načine, sudjelovali u razvijanju studija koji na Fakultetu političkih znanosti postoji više od 50 godina. Glavni dio rada razmatra činjenice koje su bile relevantne za razvoj studija, među ostalim na osnovi iskaza glavnih protagonista, profesora, suradnika i predstavnika uprava. Uz to se donosi prikaz i vrednovanje izvedbenih programa i planova rada od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Ovaj rad utvrđuje da su jedine konstante u razvoju studija novinarstva stalno preispitivanje koncepcije, reforme i unapređenje studija na osnovi implementacije praktičnih vještina.
The main aim of the paper is to provide a chronological overview of the development and history of the study of journalism at the Faculty of Political Science from its foundation in 1970 to the present day. Four key periods are identified in the paper, i.e.: 1) the one-year and two-year study period; 2) the four-year study period; 3) the period of implementation of practical work in journalism studies; 4) the period of implementation of the Bologna reform. The paper relies on records, published texts and transcripts of conversations with professors of political science and journalism who, in various ways, participated in the development of this study at the Faculty of Political Sciences, which now spans more than 50 years. The main part of the work is focused on recording the facts that were relevant for upgrading the study of journalism and what the study is today in the Croatian context. This paper confirms that the only constant in the development of the study of journalism is the constant re-examination of the conception and reform thereof as extensively as possible. Digital technology requires quick response, knowledge and skills, but the concern for fair access to the journalism profession has remained the same throughout the decades.
Zašto studirati filozofiju? Škerbić, Matija Mato
Filozofska istraživanja,
12/2022, Volume:
42, Issue:
4
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Pitanju zašto studirati filozofiju autor pristupa s afirmativnog gledišta te u radu argumentira pro philosophia, odnosno opravdava i promiče mogući upis studija filozofije u obzorju današnjice ...razmatrajući njegove izvanfilozofijske benefite. Autor tako progovara iz specifične perspektive te studij filozofije sagledava u oportunističkom i instrumentaliziranom rakursu. Naime, ne razmatra studij kao takav, njegovu filozofijsku opravdanost i kvalitetu, nego traži njegove potencijale u i za svijet današnjice. Dakle, ne za poslove poput nastavnik filozofije ili akademski filozof, već zapravo gotovo sve druge. U tom smislu, autor razrađuje deset mogućih benefita studija filozofije: (1.) razvoj kritičkog, logičkog i refleksivnog, (2.) skrbnog i (3.) kreativnog mišljenja; (4.) prepoznavanje i formuliranje (esencijalnih) pitanja; (5.) donošenje kvalitetnih odluka (engl. decision making) i zauzimanja stavova; (6.) razvijanja vještine rješavanja problema (engl. problem solving); (7.) vršenje etičke refleksije; (8.) pomaganje u prepoznavanju životnih vrjednota; (9.) promicanje ljudskog procvata i potrage za smislom; te zapravo (10.) vrši pripremu za niz mogućih zaposlenja izvan filozofskih struka.
In this paper, the author approaches the question of why one should study philosophy from an affirmative point of view and argues pro philosophia, i.e. he justifies and promotes the possible taking up of the study of philosophy in the present day by considering its extra philosophical benefits. Thus, the author speaks from a particular perspective, looking at the study of philosophy from an opportunistic and instrumentalised angle. Namely, he does not consider the study as such, its philosophical justification and quality, but looks for its potential in and for today’s world. That is, not for professions such as philosophy teachers or academic philosophers, but actually for almost everyone else. In this sense, the author elaborates ten possible benefits of studying philosophy: (1) Developing critical, logical and reflective, (2) careful and (3) creative thinking; (4) Identifying and formulating (essential) questions; (5) Making quality decisions (‘decision making’); (6) Developing problem-solving skills; (7) Enabling ethical reflection; (8) Identifying life values; (9) Human flourishing and the search for meaning; (10) Preparing for a range of possible professions outside the philosophical professions.
Temeljnim Europskim načelima za učiteljske kompetencije i kvalifikacije (Europska komisija, 2005.) preporučuje se obrazovanje učitelja na visokoškolskoj razini. Sukladno tome u Republici Hrvatskoj ...dvogodišnji su stručni studiji produljeni na trogodišnje, a zatim su utemeljeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO). Na taj je način osigurana vertikalna prohodnost koja odgojiteljima omogućuje nastavak školovanja na specijalističkim poslijediplomskim i doktorskim studijima (Domović i sur., 2022.). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati studentsku samoprocjenu razine ovladanosti specifičnim, sustavskim i generičkim kompetencijama na kraju diplomskog studija RPOO-a. Nastojalo se pritom dodatno ispitati postoje li razlike u razini razvijenosti svake od triju razina kompetencija u odnosu na način studiranja i namjeru zapošljavanja u profesiji te povezanost između razine razvijenosti svake od triju razina kompetencija i komponenata studentske uključenosti u studij. U ispitivanom uzorku sudjelovao je 191 student s pet hrvatskih sveučilišta koji su akademske godine 2020./2021. bili polaznici završne godine diplomskog studija ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO-a). Istraživanje je provedeno mrežnom anketom, a sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno. Rezultati pokazuju da studenti procjenjuju najvišu razinu razvijenosti generičkih kompetencija koje se odnose na generalna znanja, vještine i stavove kojima se pridonosi kvaliteti pedagoške prakse, zatim specifičnih kompetencija koje su odgojiteljima potrebne za planiranje i provedbu svakodnevnoga odgojno-obrazovnog rada, a smatraju da su djelomično razvili sustavske kompetencije o usklađivanju profesionalnog rada odgojitelja sa zahtjevima obrazovne politike i obrazovnog konteksta u kojem djeluju. Izvanredni studenti imaju statistički znatno višu procjenu razvijenosti specifičnih i sustavskih kompetencija od redovitih studenata, dok u razini generičkih kompetencija nisu utvrđene statistički značajne razlike između procjena izvanrednih i redovnih studenata. Studenti koji iskazuju namjeru zapošljavanja u struci imaju statistički značajnije više procjene razvijenosti i specifičnih, sustavskih i generičkih kompetencija od onih studenata koji se ne namjeravaju zapošljavati u struci nakon stjecanjadiplome magistra RPOO-a. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na to da je potrebno uvesti izmjene u kurikule i u nastavu na odgojiteljskim diplomskim studijima kako bi se osigurala bolja mogućnost transfera znanja i primjene teorijskih koncepata u praksi.
U radu je istražena uspješnost sinkrono-asinkronoga modela nastave skupnoga sviranja i pjevanja u okviru kolegija Glazba s praktikumom na redovnom i izvanrednom studiju Ranoga i predškolskoga odgoja ...i obrazovanja Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku za vrijeme virtualne nastave. Rezultati pokazuju da su studenti dobro prihvatili taj model nastave te se on pokazuje kao dobar način mrežnoga svladavanja toga predmeta, ali i kao potencijalni model za poboljšanje skupne nastave sviranja u budućnosti.
The paper examines the success of the synchronous-asynchronous model of teaching group playing and singing within the course Music with practicum, in full-time and part-time study of Early and Preschool Education at the Faculty of Education in Osijek during virtual classes. The results show that this model of teaching has been well accepted by students and is proving to be a good way to master this subject online, but also as a potential model for improving teaching group playing in the future.
Law and film is a quickly-developing interdisciplinary branch which has recently been getting more and more attention, while being almost completely ignored in the Republic of Croatia. The themes ...that law and film cover are various. Firstly, it can be observed how law and film affect each other and how that interrelation affects the opinions of citizens – i.e. the progress of legal culture overall. Also, film can be observed as a sort of source of law, since certain films and/or scenes can serve as case studies. In this topic there will be mention of several famous films which are entirely (or most of the time) set in a courtroom (so-called courtroom dramas).
Problemi koje unutar područja organizacije proizvodnje rješava znanstvena disciplina studija rada počeli su se na našim prostorima sustavno rješavati 1960tih godina, a razvoj metoda koje se pritom ...koriste (npr. kronometraže) traje i danas. Značaj studije rada jest nastojanje racionalizacije organiziranja rada kroz definiranje i praćenje sastavnih elemenata vremena rada s ciljem utvrđivanja normativa koji će vrijediti za radnu operaciju u cjelini. Izračunavanje praktičnih učinaka građevinske mehanizacije je od velike važnosti za utvrđivanje što realnijeg trajanja strojnog rada na gradilištu, a time i veće točnosti predviđanja trajanja cjelokupnog građevinskog projekta. Okosnica ovoga rada je studija i analiza vremena jednog standardnog cikličkog građevinskog stroja u svom jednom tehnološkom postupku. Pritom se promatrala i analizirala radna operacija utovara bagerom u transportno sredstvo. Korištena je povratna metoda kronometraže kojom su se prikupljali podaci na gradilištu s ciljem normiranja rada odnosno utvrđivanja stvarnog učinka rada bagera pri utovaru. Podaci dobiveni mjerenjem su analizirani te je izračunato stvarno vrijeme definiranog tehnološkog postupka i njemu pripadajući normativ. Također, izvršila se usporedba s proračunom praktičnog učinka strojnog rada koji je izračunat pomoću normiranih tablica za proračun učinka standardnog cikličkog građevinskog stroja. Usporedbom su utvrđena odstupanja između izračuna temeljenih na mjerenim podacima i izračunima temeljenim na postojećim tablicama za izračun praktičnog učinka stroja. Analizirana su utvrđena odstupanja kao i razlozi njihova nastanka te su doneseni zaključci s preporukama za ažuriranje postojećih proračunskih tablica.
Problems within the area of production organization, which are solved by scientific discipline of the work-study, have begun to be systematically dealt with in our region during 1960s, and method development (such as chronometry) persists today. The significance of the work-study is the attempt to rationalize the work organization through the definition and monitoring of the constituent elements of working time with the aim of establishing the norms that will be valid for the work operation as a whole. The calculation of construction machinery practical effect is of great importance for determining the more realistic duration of machine work on construction site, and thus the more accurate prediction of the whole construction project duration. The main topic of this paper is the time study analysis of a standard cyclic construction machine in its one technological process. At the same time, the work operation of the excavator loading into transportation vehicle has been observed and analyzed. Data were obtained by snapback chronometry method with the purpose of determining work efficiency i.e. defining the actual excavator work efficiency during the operation of loading. The data obtained by measurement were analyzed and the actual time of defined technological process was calculated as well as a corresponding normative. Moreover, a comparison was made with the calculation of excavator practical effect, which was calculated using the standardized tables for the calculation of standard cyclic construction machine. The comparison resulted in differences between these two approaches. The identified deviations were analyzed as well as the reasons for their occurrence and conclusions were drawn resulting in recommendations for updating the existing standardized tables for the calculation.
Obnovljena su sjećanja na okolnosti uz osnivanje Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U povoljnom političkom i kulturnom trenutku pojedinac koji je pokrenuo bitne procese ...u komprimiranome slijedu bio je Ivan Supičić. Godine 1970/71. započeo je studij na Odjelu za muzikologiju i aktivirana je djelatnost ranije osnovanog Muzikološkog zavoda, a 1969. i 1970. počinju izlaziti i dva znanstvena časopisa (Arti musices i IRASM – International Review of the Aesthetics and Sociology of Music). Tako se osiguralo jedinstvo znanstvenog rada i nastave te se otvorila mogućnost da se objave rezultati istraživačkih projekata. Prikazana je organizacija studija s naglaskom na njegovu obogaćenju u odnosu na diferencijaciju diplomskih radova, posebice onih koji se bave interpretacijom hrvatske glazbene baštine. Vidljivo je povećanje broja glazbeničkih imena, uz reinterpretaciju postojećih. Kao posljedica znanstvenih interesa nastavnika na Odsjeku u novije vrijeme raste broj diplomskih radova iz sistematske muzikologije.
U ovom se uvodnom izlaganju prilikom svečanog obilježavanja 50. obljetnice osnutka Muzikološkog odsjeka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu iznose autorova sjećanja na ljude koji su u njemu sudjelovali i ...ocrtavaju opće prilike koje su vladale u tom trenutku i neposredno prije njega, »pretpovijest« Odsjeka. Glavni su i najzaslužniji inicijatori pokretanja Odsjeka bili: Josip Andreis, Milo Cipra, Marijan Koletić i Krešimir Kovačević, uz aktivno sudjelovanje i autora ovoga teksta. Nezaobilaznu je ulogu u tom događaju imao profesor Andreis kao pročelnik dotadašnjeg Historijsko-teoretskog odjela na Akademiji i tada najistaknutiji povjesničar glazbe u Hrvatskoj, među ostalim autor više knjiga s područja opće i hrvatske povijesti glazbe te glavni urednik prvoga izdanja Muzičke enciklopedije (1958-1963) u nakladi Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Pokretanju Odsjeka, tada nazvanog Odjel, neposredno je prethodilo osnivanje na Akademiji malog istraživačkog centra nazvanog »Muzikološki zavod«, koji je bio i stručnotehnička potpora dvama tada u njoj pokrenutim važnim časopisima: Arti musices (na hrvatskome), koji se bavio ponajprije hrvatskom glazbom, te International Review of the Aesthetics and Sociology of Music / IRASM (na engleskom, njemačkom i francuskom), koji se bavio multidisciplinarnom problematikom glazbe uopće. To je bila važna podloga za osnivanje Odsjeka i davalo mu je dodatnu vrijednost i snagu. Opća atmosfera koja je nastala pojavom tadašnjega reformskog političkog pokreta hrvatskoga proljeća išla je u tom trenutku u prilog poduzimanju tih istraživačko-izdavačkih i nastavnoobrazovnih projekata. I to usprkos prisutnoj prijetnji jugoslavenskog komunističkog političkog režima na vlasti, koji je po svojem nahođenju lako pokretao ideološke optužbe i na području znanosti o umjetnostima, pa tako i u nastavi, za tobožnji nacionalizam i klerikalizam, formalizam i ne-marksizam. Te su se opasnosti pri pokretanju Odsjeka za muzikologiju uspješno izbjegle, dakako, uz određenu autocenzuru. Inicijativa za pokretanje Odsjeka bila je, uostalom, obilježena i nastojanjem za postignućem što veće slobode na tom području, ali i općenito u znanosti. A muzikologija se pritom potvrdila ne samo kao samosvojna i autonomna znanost specifičnih vrijednosti nego i kao ancilla musicae, znanstvena disciplina u službi upoznavanja i vrednovanja glazbe i glazbene umjetnosti, s osobitim obzirom na njihove vrhunske dosege i ostvaraje.
PDF
