In this paper the author deals with contemporary change of epistemological paradigm and elementary assumptions of establishing a constructionist paradigm. Following the stances taken by Ernst von ...Glasersfeld, the paper analyzes the basic normative and physiological, i.e. genetic assumptions of human thought as interpreted by Jean Piaget. Cognitive development is moving towards ever higher forms of the mental balance which represents a progressive adaptation to reality, motivated by genuine mental needs of solving intellectual problems. Piaget introduces the cognitive scheme in which a problem presents destabilization of a previously achieved balance, and the solution restores the balance, but this time at a higher level, since it was not possible under previous circumstances. The mechanism by which this transition occurs Piaget calls reflective abstraction.
Cilj je ovoga rada utvrditi promjene kvantitativne varijabilnosti
na leksičkoj razini u govoru Betine na primjeru
četrdeset osam odabranih termina iz područja maslinarstva.
Polazeći od pretpostavke ...da mlađi govornici koriste manje
dijalektalnih varijanti od njihovih starijih sumještana, u
radu razmatramo tri razloga dijalektalnih promjena: jezična
akomodacija, društvene i ekonomske promjene i rod kao
čimbenik promjena. Istraživanje je provedeno putem strukturiranog
upitnika među dvjema generacijama govornika.
Leksički je korpus prikupljen od šest ispitanika i ispitanica
starije generacije govornika, a zatim je među devet mlađih
ispitanika i ispitanica provjereno poznavanje značenja i
upotreba termina. Analiza rezultata pokazala je da 63 % govornika
poznaje značenje, a njih 43 % koristi se terminima
iz područja maslinarstva što upućuje na smanjenje kvantitativne
varijabilnosti i na dijalektalne promjene na leksičkoj
razini u govoru Betine.
Do 4. st. nije postojala centraliziranost liturgijske prakse i zakonodavstva. Kad su oni počeli slabiti, crkveni sabori postupno sužavaju vlast pojedinih biskupa u liturgijskim pitanjima. Nakon ...Konstantina nastaju značajne promjene u liturgijskom razvitku. Uz dotadašnju židovsko-grčko-rimsku kulturu pridolazi i utjecaj seobe naroda. Razvijaju se dva tipa liturgije: istočni i zapadni. Istočni obuhvaća antiohijsku i aleksandrijsku liturgijsku obitelj (svaki s različitim obredima). Na Zapadu nastaju rimski, milanski, starohispanski, galski i keltski obred. Kroz srednji vijek raste broj mjesnih liturgijskih običaja kao i vlastiti obredi pojedinih redova. Tridentski sabor unificirao je i vrlo centralizirao uređenje liturgije pred naletom reformacije. Tako je ostalo do Drugog vatikanskog koncila koji je obnovio bogoslužje na temelju principa »jedinstva u različitosti«. Pluralizam u današnjoj liturgiji očituje se u fenotipskoj raznolikosti (govor, pjevanje; stav tijela, držanje, pokret; odjeća, pribor, prostor) i strukturalnoj raznolikosti (osobito u liturgiji afričkih i azijskih zemalja). Autentični i postupni inkulturacijski proces može istinski obogatiti kršćansko bogoslužje. Radikalno odvajanje od tradicije i neobaziranje na zajedništvo svih partikularnih Crkava protuslovilo bi liturgijsko-teološkom principu univerzalnosti i jedinstva Crkve.
