Karcinom pluća jedan je od vodećih javno-zdravstvenih problema, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Većina bolesnika u Hrvatskoj otkriva bolest u lokalno uznapredovalom ili metastatskom ...stadiju bolesti, što u konačnici rezultira petogodišnjim preživljenjem od svega 10%. Nakon učinjene slikovne obrade i postavljene sumnje na tumor pluća, u sklopu daljnje dijagnostičke obrade slijedi uzorkovanje tkiva za citološku i patohistološku dijagnostiku, što može predstavljati velike izazove za kliničara. Cilj ovog istraživanja je ukazati na problematiku prilikom postavljanja dijagnoze kod bolesnika s nesitnostaničnim karcinomom pluća u Općoj bolnici Zadar, odnosno odrediti vremenske intervale za pojedine dijagnostičke postupke prije patohistološke ili citološke potvrde bolesti. Ovaj rad ukazuje na poteškoće u pravovremenom postavljanju dijagnoze karcinoma pluća kod određenog broja bolesnika, što u konačnici rezultira odgodom početka onkološkog liječenja.
Lung cancer remains a significant global public health concern, and the Republic of Croatia is no exception where a majority of patients are diagnosed in advanced stages, leading to a five-year survival rate of only 10%. The diagnostic process for non-small cell lung cancer (NSCLC) involves image processing followed by cytological and histopathological sampling. This study aims to identify the challenges clinicians face during the diagnostic procedure and determine the time intervals required before obtaining histopathological or cytological confirmation of the disease in Zadar General Hospital. By analyzing these time intervals, this paper points to the factors contributing to delayed diagnosis, which leads to a delay in the initiation of crucial oncological treatments for patients.
Citološka punkcija štitnjače nezamjenjiva je dijagnostička metoda u procjeni rizika za malignitet u čvorovima štitnjače. Bethesda klasifikacija citoloških nalaza štitnjače nastala je 2007. godine kao ...rezultat analize velikog broja podataka prikupljenih iz različitih ustanova i sadrži šest kategorija. Za svaku kategoriju procijenjen je rizik za malignitet i usvojene preporuke za daljnji postupak s pacijentom, a ujednačena je i terminologija u citološkim nalazima. Primjenjuje se u Sjedinjenim Američkim Državama i većini europskih zemalja uz neke nacionalne modifikacije. Prikazani su također i prvi rezultati njene primjene na Odjelu za opću citologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka u 2015. godini.
Klinička citologija je dijagnostička medicinska struka koja pomoću analize citoloških uzoraka pod svjetlosnim mikroskopom prepoznaje fiziološka stanja te dijagnosticira razne benigne, premaligne i ...maligne patološke procese, a uključena je u dijagnostiku gotovo svih organa i organskih sustava. Kod nas je gotovo 40 godina postojala kao samostalna specijalizacija iz medicinske, a potom kliničke citologije. Od 2015. godine uveden je novi program specijalizacije koji objedinjava citologiju i patologiju, pod nazivom specijalizacija iz patologije i citologije. Citologija je od svojih početaka neraskidivo vezana s klinikom i najbolji rezultati dobivaju se u uskom kontaktu pacijenta, kliničara raznih specijalnosti i citologa. Kao minimalno invazivna i brza metoda, gotovo bez kontraindikacija i značajnih komplikacija, citologija je izuzetno atraktivna dijagnostička metoda, a citološki uzorci prikladni su i za dodatne analize (imunofenotipizacija, citogenetika, molekularna analiza). U članku je prikazana primjena citologije u dijagnostici pojedinih organskih sustava, kao i prednosti i ograničenja citološke dijagnostike i čimbenici o kojima ovisi kvaliteta citoloških nalaza. Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom uzimanju uzoraka i pripremi preparata, i neophodno je da svaku fazu dijagnostičkog postupka izvode primjereno educirani zdravstveni djelatnici. Citološka analiza neizostavna je dijagnostička pretraga za rano otkrivanje, dijagnostiku i praćenje prvenstveno upalnih, benignih neoplastičnih, premalignih i malignih promjena gotovo svih organa i organskih sustava.
Eksfolijativna citologija stidnice kao neinvazivna metoda koristi se u dijagnostici i praćenju promjena na stidnici, osobito onih kod kojih nije indicirana biopsija. Dosad se tradicionalno obrisak ...uzimao špatulom te su citološki uzorci često bili slabo celularni. Kako bi se poboljšala celularnost uveden je postupak uzimanja endocervikalnom četkicom.
U retrospektivnoj studiji obuhvaćeno je 1866 uzoraka sa stidnice uzetih u razdoblju od 1. srpnja 2011. do 31. prosinca 2013. Analizirana je primjerenost uzoraka kao i omjer nalaza atipičnih pločastih stanica (ASC) prema nalazu pločaste intraepitelne lezije ili karcinoma (SIL+), ovisno o ambulanti u kojoj je uzorak uzet, te citohistološka korelacija.
U onkološkoj ambulanti specijaliziranoj za bolesti stidnice u kojoj je većina uzoraka uzimana četkicom bilo je najmanje neprimjerenih uzoraka zbog oskudnosti (3,4%), kao i zadovoljavajućih, ali oskudnih uzoraka (5,6%), a najviše ovakvih uzoraka bilo je u ginekološkim ambulantama primarne zdravstvene zaštite (13,7% odnosno 25,3%) u kojima su obrisci uglavnom uzimani na tradicionalan način – špatulom. Usporedili smo omjer ASC:SIL+ nalaza kod potpuno zadovoljavajućih nalaza ovisno o ambulanti u kojoj su uzeti uzorci: u ambulanti specijaliziranoj za bolesti stidnice bio je 2,6:1, u ostalim onkološkim ambulantama 1,9:1, u ostalim ambulantama klinike 3,5:1, dok je u ambulantama primarne ginekologije bio 2,3:1. Kod zadovoljavajućih, ali oskudnih nalaza ovaj omjer ASC:SIL+ varirao je od 5:1 do 11:0 ovisno o ambulanti u kojoj su uzorci uzeti. Citohistološka korelacija 159 slučajeva pokazala je visoku osjetljivost u otkrivanju preinvazivnih (94,1%) i invazivnih (100,0%) promjena, ali nisku specifičnost (35,4%).
Uzorci sa stidnice uzeti endocervikalnom četkicom značajno su celularniji od uzoraka uzetih špatulom i time bolji za citološku analizu te je manji omjer ASC:SIL+ nalaza. Citološka analiza uzoraka sa stidnice ne može zamijeniti biopsiju, ali kod klinički nejasnih lezija može pomoći u postavljanju indikacije za daljnji postupak, kao i u praćenju bolesnica s potvrđenom bolesti.
Cilj: Prikazati slučaj pacijentice s primarnim seroznim karcinomom jajovoda, opisati dijagnostički postupak te analizirati ulogu citološke dijagnostike u detekciji ovog tipa tumora. Prikaz slučaja: ...Pedesetogodišnja pacijentica prethodno je obrađivana u drugoj ustanovi zbog bolova u trbuhu i radiološki dokazanih uvećanih supraklavikularnih, aortokavalnih i ilijačnih limfnih čvorova. Nakon učinjene laparoskopske ekstirpacije limfnih čvorova zbog sumnje na limfoproliferativnu bolest, patohistološkom i imunohistokemijskom analizom utvrđeno je da se radi o metastatskom adenokarcinomu, vjerojatno podrijetla iz ginekološkog sustava ili dojke. Radiološkom obradom dojki nisu pronađene promjene suspektne na malignitet. PET/CT analizom (pozitronska emisijska tomografija/kompjutorizirana tomografija) uočeno je pojačano nakupljanje radiofarmaka u predjelu vrata i tijela maternice. U preoperativnoj obradi učinjena je citološka punkcija uvećanog supraklavikularnog limfnog čvora te je imunocitokemijskom analizom utvrđeno da se radi o metastatskom seroznom adenokarcinomu. U Papa-testu pronađene su maligne stanice jednake morfologije, bez tumorske dijateze, što je upućivalo na ekstrauterini adenokarcinom, a sugerirano je podrijetlo jajnika ili jajovoda. Učinjena je eksplorativna kiretaža, ali je patohistološki nalaz bio uredan. Pacijentica je predviđena za histerektomiju s obostranom adnekstektomijom. Tijekom operativnog zahvata uočeno je proširenje desnog jajovoda tumorskim tkivom koje je probijalo stijenku jajovoda. Učinjena je lavaža peritonealne šupljine u kojoj su pronađene maligne stanice adenokarcinoma. Patohistološka analiza potvrdila je da se radi o primarnom seroznom karcinomu jajovoda s metastazama u jajnicima. Zaključak: Zahvaljujući brzini i preciznosti primijenjenih citodijagnostičkih pretraga dijagnostičko-terapijski postupak pravilno je usmjeren i pravovremeno proveden. Prikazani slučaj potvrđuje da citološka analiza može pridonijeti dijagnostici tumora s neuobičajenom kliničkom prezentacijom ili tumora nejasnog podrijetla.
Hematurija predstavlja prisutnost eritrocita u urinu. Može biti makroskopska, golim okom vidljiva crvena ili smeđa boja urina, ili mikroskopska koja se može otkriti samo laboratorijskim pretragama. ...Mikrohematurija je definirana kao prisutnost najmanje 3 eritrocita po vidnom polju velikog povećanja pri mikroskopskom analiziranju uzorka urina. Klinički, hematurija može ukazivati na benigne ili maligne bolesti zbog čega zahtijeva odgovarajuću dijagnostičku obradu. U našoj bolnici značajan udio citoloških pregleda urina odnosi se na bolesnike upućene od strane liječnika obiteljske medicine s dijagnozom hematurije. Iako je glavni cilj citološke analize urina otkrivanje urotelijalnih karcinoma visokog stupnja, u velikom broju slučajeva citologija može utvrditi druge uzroke hematurije, bez potrebe za daljnjim dijagnostičkim postupcima. Naše istraživanje je obuhvatilo 304 uzorka urina primljenih na Odjelu za citologiju Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog bolničkog centra Split kroz period od jednog mjeseca. Najčešća postavljena dijagnoza od strane liječnika obiteljske medicine bila je mikrohaematurija (40,98%). Kod pacijenata s uputnog dijagnozom hematurije u 10,4% slučajeva nisu nađeni eritrociti u uzorcima urina kroz tri uzastopna dana. U 54,4% bolesnika dijagnosticirana je mikrohematurija, ali nije utvrđen osnovni uzrok. Atipične urotelijalne stanice i stanice urotelijalnog karcinoma visokog stupnja pronađene su u 9,6% bolesnika s mikrohematurijom.
Cilj istraživanja bio je prikazati naše rezultate analize urina u rutinskoj citološkoj praksi u citološkom laboratoriju kod bolesnika s uputnom dijagnozom hematurije postavljenom od strane liječnika obiteljske medicine.
U ovom radu prikazujemo Parišku klasifikaciju dijagnostičkih kategorija u citologiji urina. Svjetska je radna skupina za citologiju urina osnovana 2013. godine radi uvođenja izjednačene terminologije ...i načina izvještavanja o nalazu u urološkoj citologiji. Smjernice za citologiju urina pod nazivom The Paris System (TPS) for Reporting Urine Cytology objavljene su 2015. godine, a uključuju specifične dijagnostičke kategorije te pouzdane citomorfološke kriterije za dijagnostiku lezija prijelaznog epitela. Dijagnostičke kategorije Pariške klasifikacije jesu: negativno na karcinom visokog stupnja (engl. Negative for High-Grade Urothelial Carcinoma – NHGUC), atipične stanice prijelaznog epitela (engl. Atypical Urothelial Cells – AUC), suspektno na karcinom prijelaznog epitela visokog stupnja (suspektno) (engl. Suspicious for High-Grade Urothelial Carcinoma – SHGUC), karcinom prijelaznog epitela visokog stupnja (engl. High-Grade Urothelial Carcinoma – HGUC), neoplazma prijelaznog epitela niskog stupnja (engl. Low-Grade Urothelial Neoplasm – LGUN) i drugi maligni primarni i metastatski tumori te različite lezije.
Aspiracijska citologija tankom iglom (FNAC) je utemeljena, visoko pouzdana i jeftina metoda u dijagnostici lezija dojke. Metoda je minimalno invazivna bez neželjenih nuspojava. Sastavni je dio tzv. ...trojnog pristupa u dijagnostičkoj obradi lezija dojke, te u specijaliziranim centrima ima visoku pouzdanost i senzitivnost. Također je unutar trojnog pristupa dokazala svoju vrijednost mogućnošću da izrazito pouzdano okarakterizira promjene. Dijagnostički učinak ovisi o iskustvu liječnika koji izvodi postupak, kvaliteti obrade materijala te dijagnostičkim vještinama citopatologa. Neadekvatni uzorak se
najčešće susreće u kolagenoznim lezijama,komplex sklerozirajućim promjenama te u oskudnosti primljenih materijalima od strane liječnika koji izvode punkciju, a nemaju dovoljno iskustva s procedurom. Najviša razina pouzdanosti postiže se u centrima s multidisciplinarnim pristupom. Većina europskih zemalja koristi isti sustav pisanja citoloških nalaza vezanih za dijagnostiku dojke (C1-C5), koristeći se smjernicama za osiguravanje kvalitete u probiru i dijagnostici karcinoma dojke.
Jasni sustav pisanja nalaza time osigurava pouzdanost nedvojbene citološke dijagnoze maligniteta, te u slučajevima kada je ona u skladu s radiološkim nalazima (mamografijom/ultrazvukom), kao dio trojnog pristupa nije potrebna hitna, introperativna patohistološka dijagnostika. Optimalno prikupljanje materijala radi dobivanja adekvatno celularnog uzorka je od ključne važnosti za pouzdanost aspiracijske citologije ( FNA). Nivo neadekvatnog materijala je najniži kada postupak izvodi
citopatolog, a najveći kada ga izvode liječnici drugih specijalnosti. Multidisciplinarni pristup je neophodan za povećanje kvalitete metode te za reduciranje njenih dijagnostičkih ograničenja. Samo u slučajevima kada ovakav model pristupa nije dostupan, uloga citologije (FNA) je manje učinkovita te se treba uzeti u obzir biopsija širokom iglom (CB). CB je alternativni dijagnostički modalitet, te se treba koristiti ciljano, u situacijama kada je izvjesnije da će omogućiti bolju dijagnostičku informaciju, npr. u slučajevima kada se radi o nepalpabilnim promjenama, mikrokalcifi katima, te u slučajevima klinički jasnog
malignog procesa gdje se planira preoperativna kemoterapija. CB se ne treba koristiti kao alternativa slabo izvedenoj citološkoj punkciji, te se navedene dvije metode međusobno ne isključuju.
Radi jasnijeg priopćavanja rezultata citološke analize urina i izjednačavanja terminologije članovi Hrvatskog društva za kliničku citologiju izradili su standardizirani obrazac za priopćavanje nalaza ...citološke analize urina. Prihvaćene su dijagnostičke kategorije Pariške klasifi kacije citologije urina te dodani opisi netumorske problematike urološke citologije. Predviđeno je da nalaz sadržava podatke o pacijentu, vrsti analiziranog uzorka, makroskopski pregled, metode obrade uzorka, primjerenost uzorka, citomorfološki opis i semikvantitativnu procjenu epitelnih i upalnih stanica, mikroorganizme, nestanične elemente, prisutnost i morfologiju eritrocita, dijagnozu prema Pariškoj klasifikaciji, komentar i zaključak te preporuke.
PDF
