U trenutku kad je Republika Hrvatska suočena s dvama suprotstavljenim izazovima – zahtjevima konstitucionalizma, izraženim kroz težnju za podvođenjem političkih djelovanja i interesa pravu (koji je ...još uvijek ponajprije vezan uz državu), te učincima globalizacije, koja političku i pravnu sferu nastoji podrediti ekonomskim interesima – apostrofirana je uloga (ustavnog) sudstva u ostvarenju socijalnih prava zajamčenih nacionalnim ustavima i u zaštiti dostojanstva najugroženijih građana. Pritom mu od ključne pomoći pri izgradnji nacionalne jurisprudencije socijalnih prava može biti upravo inspiriranje poredbenim pravnim iskustvom. Iako se hrvatski Ustavni sud u svojoj dosadašnjoj praksi nije ustručavao pozivati na praksu njemačkog Saveznog ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava, takvo pozivanje ne djeluje sasvim iskreno, već odaje dojam da, umjesto snaženju pravne argumentacije, ponajprije služi legitimiranju političkih odluka. Stoga bi, uslijed sličnosti dvaju ustavnih poredaka, hrvatski Ustavni sud mogao štošta naučiti iz prakse svojeg njemačkog brata, osobito u materiji zaštite socijalnih prava. Pogled prema argumentaciji njemačkog Saveznog ustavnog suda u trima predmetima povezanim sa socijalnom materijom (Hartz IV, Asylum Seekers i Welfare Sanctions) pridonio bi otkrivanju dubljeg značenja koncepta socijalne države, temeljnog jamstva ljudskog dostojanstva i pojedinih ustavnih socijalnih prava te izgradnji suvereniteta hrvatskoga Ustava.
Rad analizira normativnu supstancu i funkcije, tj. uloge koje pravni koncept (ljudskog) dosto- janstva zauzima u praksi Ustavnog sud Republike Hrvatske. Kroz fokus i raspravu o ova dva aspekta ...(supstantivnom i funkcionalnom), praksa Ustavnog suda uspoređuje se s pristupom konceptu dostojanstva u praksi Europskog suda za ljudska prava, Suda Europske unije te viso- kih (vrhovnih i ustavnih) sudova drugih europskih država.
U radu je prikazana i pojašnjena kanonska normativa koja se bavi zaštitom prava
na obranu, odnosno koja promatra, na poseban način, u ženidbenom postupku službu
zastupnika, odvjetnika i stalnog ...odvjetnika. Prikazane su odredbe važećeg Zakonika
kanonskog prava vezane uz pravo na obranu, odredbe upute Dostojanstvo ženidbe
(Dignitas connubii) koja se na poseban način bavi ženidbenim parnicama, odnosno
zaštitom prava ženidbenih drugova, te odredbe motu proprija Mitis Iudex Dominus Iesus.
U prvom dijelu rada obrađuju se uvjeti koji se traže za obavljanje službe zastupnika i
odvjetnika, pravne odredbe koje promatraju i ravnaju ovim dvjema službama, obveze i
prava zastupnika i odvjetnika te njihovo odricanje, uklanjanje i opoziv. Drugi dio bavi se
Uredom za davanje pravnog savjeta pri crkvenim sudovima, odnosno obrađuje čl. 113
upute Dostojanstvo ženidbe, razrađuje organizaciju rada tog ureda te pobliže analizira
ulogu stalnih odvjetnika u radu spomenutog ureda i otkrivanju kanonskog razloga
ništavosti ženidbe.
Članak obrađuje problematiku vezanu uz pojam dostojanstva
ljudske osobe pitajući se tko danas odlučuje komu pripada to
dostojanstvo. U običnom govoru riječ dostojanstvo upotrebljava
se u različitim ...značenjima tako da gubi ono izvorno. Mogu li
fotografi, modni kreatori, režiseri, novinari ili političari svojim
djelovanjem čovjeku dostojanstvo oduzeti ili dati, zanijekati ili
priznati. Prema kršćanskom uvjerenju temelj čovjekova dostojanstva
je njegova sličnost s Bogom. No desakralizacija ljudskog
života i dokidanje svetoga ima negativne posljedice za ispravno
shvaćanje ljudskoga dostojanstva. Prema poslijemodernom mišljenju
Bog nije stvorio čovjeka i ženu na svoju sliku i sličnost i nije
im dao neotuđivo dostojanstvo. Sâm čovjek je mjerilo svih stvari
te s dostojanstvom može raspolagati kako mu se prohtije. Zbog
toga je potrebno značenje čovjekova dostojanstva nanovo definirati
i zastupati, jer ta je vrjednota, za ljudski dostojan život, neupitna
i neotuđiva.
Rad je posvećen odnosu pravednosti i hrvatskoga zakonodavstva kroz prizmu koncepta pravedne plaće. Cilj je problematizirati odnos između (društvene) pravednosti kao načela i pravne regulative kao ...prakse kroz njihov uzajamni odnos prema plaći kao plodu ljudskoga rada. Pravednost se povezuje s plaćom (dinamičko načelo pravednosti) i zakonskom regulativom jer se čini da je glede radnika i pravedne plaćena na snazi zakonodavstvo koje ne želi u punoj mjeri uz gospodarski rast očuvati i socijalnu jednakost.
Phenomenon of discrimination and mobbing undoubtedly constitute a denial of guaranteed human rights and fundamental freedoms, generally accepted principles of personal dignity at work, and the rule ...of law upon which every democratically oriented society is based. In order to provide a more effective means of comprehensive protection of employed persons, and above all their mental and moral integrity, Serbian legal system was in the past decade, among other measures, complemented by two separate laws, namely the Law on Prohibition of Discrimination and Law of Prevention of Mobbing. The adopted legal terms "discrimination" and "mobbing" are clearly defined and delimited. However, as a particular problem in both legal theory and jurisprudence, the relationship between these terms is still insufficiently clearly defined. One possible reason for this lies in numerous similarities and frequent overlapping in practice. This paper analyzes similarities and differences between discrimination and mobbing and the current situation in this field in the Republic of Serbia, characterized by a confusion in the application of law, as well as inconsistent courtroom practice. Even though discrimination and mobbing are two different phenomena brought about by different motives, and addressed by specific legislation, some experts still incorrectly assume that discrimination is a mode of execution of mobbing, and that mobbing is a form of discrimination, which, in addition to hindering the application of law, further aggravates the position of the victim seeking protection of their rights in court or through another legally defined procedure.
Predlagatelji financijske teorije poduzeća uglavnom su stava da se drugi sudionici trebaju sami zaštititi (na primjer, radnici se mogu izboriti za sigurnije uvjete rada) ili zatražiti regulatornu ...zaštitu putem zakona o radu, sigurnosti i zaštiti zdravlja. Po financijskoj teoriji poduzeća, odgovornost za održavanje etičkih standarda, provođenje internalizacije troškova i slično, u konačnici snosi vlada, a ne korporativni menadžeri. Glavni argument za takav stav je da korporativni menadžeri nemaju ni pravo ni sposobnost postavljati si višestruke nefinancijske ciljeve. Suprotno tome, teorija dionika tvrdi da su sudionici korporacije i svi oni koji imaju zakoniti interes u aktivnosti tvrtke, neovisno o eventualnom interesu kojeg tvrtka ima prema njima. Nadalje, interesi tih grupa dionika trebaju biti uzeti u obzir zbog njih samih a ne radi njihove koristi za tvrtku. Teorija dionika nije razvijena kao punopravna alternativa financijskoj teoriji, te je upitno je li nužno s njom nekompatibilna. SWM je opravdan u financijskoj teoriji radi dobrobiti koju donosi cjelokupnom društvu, što uključuje sve grupe dionika. Korporativni menadžeri ne moraju uzimati u obzir interese svih dionika sve dok su ti interesi na neki način adekvatno zaštićeni, kao na primjer vladinim regulativama. Osim toga, upravljanje korporacijom na način da se posvećuje pažnja interesima dionika može biti efikasan način maksimiziranja vrijednosti dioničara. Neke vrlo uspješne tvrtke imaju filozofiju koja zaposlenike i klijente stavlja na prvo mjesto.
U uvodu autor najavljuje da želi izložiti saborsko učenje i poslije saborske smjernice o odnosu katolika prema drugim kršćanima i sljedbenicima nekršćanskih religija te predlaže da se izraz „libertas ...religiosa“ prevodi s „religijska sloboda“ radi institucionalnoga i zajedničarskoga vida takve slobode. Zatim pokazuje kako je na Saboru pomaknut naglasak s istine, koja prema tradicionalnom učenju ima prava, a zabluda može samo biti tolerirana radi većeg dobra, na ljudsku osobu koja ne gubi svoje temeljno dostojanstvo ni kad je u krivoj religiji. Za potrebu dijaloškoga odnosa s „drugima“ na razini biskupske konferencije, biskupije i župe navodi CD 16,4; OT 19,2 te provedbene smjernice od 1970. do 2010. godine, osobito Verbum Domini br. 43, 46, 117-120. Predlaže da kršćanski i muslimanski stručnjaci, pod vodstvom vjerskih poglavara, izdaju za vlastite vjernike knjigu „Islam za kršćane“ i „Kršćanstvo za muslimane“ te da katolički župnici pastoralno prate vlastite vjernike koji žive u mješovitom braku. Završava s četiri pitanja na koja bi svećenici i drugi pastoralni djelatnici trebali sebi dati odgovor.
U radu se analiziraju novi izazovi koji su se otvorili novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Otvorio se i čitav niz novih pravnih pitanja. Prvu skupinu koja je analizirana u radu čine ...pitanja zaštite dostojanstva i osobnih podataka zaposlenika i poslodavčeve kontrole i nadziranja zaposlenika tijekom radnog vremena. Drugu skupinu pitanja čini upotreba interneta, intraneta i e-maila za vrijeme radnoga vremena u privatne svrhe te ova zloporaba kao razlog otkaza o radu. Analizira se recentna sudska praksa njemačkih sudova i hrvatska rješenja de lege lata te daju prijedlozi de lege ferenda
PDF
