Godine 1873. kolera je u Drenovce stigla u lipnju. Lokalni prirodno-geografski uvjeti, društveno-gospodarske prilike i socijalna struktura stanovništva pogodovali su njezinu širenju, a neadekvatna ...zdravstvena zaštita i nedostatak osobne i stambene higijene doprinijeli su visokom udjelu smrtnosti. Kolera je tada odnijela 71 ljudski život i opću stopu mortaliteta učinila natprosječno visokom ( 64,09‰), puno višom od stope nataliteta i time znatno ugrozila prirodno obnavljenje stanovništva. Specifična stopa smrtnosti od kolere dosegnula je 26‰ (jednako toliko iznosila je opća stopa nataliteta) i najvećim dijelom zahvatila radno sposobno stanovništvo. Prouzročena šteta utjecala je na daljnji tijek demografskih procesa, prvenstveno na proces demografske tranzicije, koji je tada u većini dijelova Hrvatske već bio započeo ili bio na samom pragu početka, dok je u Drenovcima taj proces, zbog visokog mortaliteta izazvanog učestalim epidemijama, bio usporen. Kako bi posljedice po daljnji društveni i gospodarski razvoj bile što manje stanovništvo je odmah reagiralo. Obrambene mjere poput rane ženidbe, žurnih ponovnih brakova, većeg broja poroda i bržeg tempa rađanja, predstavljale su osnovna sredstva kojima su se obitelji štitile od negativnih demografskih trendova prouzročenih ekscesnim situacijama, poput epidemija. Tako je stanovništvo Drenovaca na povećanje mortaliteta tijekom razdoblja epidemije, odgovaralo povećanjem nupcijaliteta i nataliteta u razdoblju nakon epidemije, kako bi se čim prije obnovila narušena obiteljska struktura i nadoknadilo stanovništvo izgubljeno ovom epidemijom.
Clanak je koncipiran kao osvrt na dvije medikohistorijske teme koje obraduje Roman Jelic. Prva tema obraduje osam lijecnika iz zadarske obitelji Pinelli, druga se odnosi na epidemiju kuge u ...Dobropoljcima iz 1744., te na kužne epidemije koje su u rasponu stoljeca prohujale Zadrom.
Premda su o lijecnicima iz obitelji Pinelli pisane podatke iznosili i drugi povjesnicari medicine, Jelic je prvi u nas pisao o prvom iz te obitelji (praocu), doseljeniku iz Italije, dr. Petru Pinelliju. S ostalih sedam lijecnika, o kojima Jelic podastire obilje argumentiranih podataka, Jelic ih tako sve okuplja na jednome mjestu.
U svom radu Kuga u Dobropoljcima 1744 Jelic iznosi provjerene podatke o vremenu nastanka kuge i njezinome tijeku, te na plastican nacin ocrtava tehnologiju življenja tijekom epidemije, kao i organiziranje profilaktickih mjera za sprjecavanje daljnjeg širenja pošasti. U clanku Zadarske kuge i lazareti obradio je dvadeset i pet kužnih epidemija, od prve, koja je planula u Carigradu i u Zadar prispjela godine 545., do posljednje, koja je pohodila Zadar godine 1678.
Zasebna je draž ovih Jelicevih radova u išcitavanju brojnih, pomno prikupljenih bilješki. Materijal naveden u fusnotama, zapravo, poseban je rad u strucnom prikazu i funkcionira gotovo kao prica u prici.
Od kraja XVI. stoljeća splitski lazaret je ključno mjesto trgovačke razmjene Osmanlijskog Carstva i Mletačke Republike u kojem se provodi karantena kao mjera zaštite od kužnih epidemija. Izgrađivan ...je u nekoliko faza od 1583. do 1629. godine, kada zauzima najveću površinu. Venecija u doba Kandijskog rata, zbog ekonomskoga značenja lazareta, odlučuje Split opasati bastionskim sustavom utvrda i time ga spašava od turskog osvajanja. U to doba zamire trgovina i počinje transformacija lazareta, koji u smanjenom obujmu djeluje do polovice XVIII. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata u cijelosti se uklanja.
