In this paper we examined adaptive markets hypothesis (AMH) using three factors we assumed that affect weak-form of market efficiency: observation period, time horizon represented by rolling window ...sizes and data aggregation level. We have analyzed market value weighted index MONEX20, which is proxy from Montenegro equity market, over 2004-2011 period. Rolling window analysis with fixed parameter in each window is employed to measure the persistence of deviations from a random walk hypothesis (RWH) over time. Actually, using rolling sample approach we checked whether short-range linear dependence is varying over time. This method was applied on the first order serial autocorrelation coefficients (AC1), as well as on runs test, since evidence on non-normality properties of MONEX20 suggests using non-parametric test. The evidence was found that all three factors impact degree of weak-form Montenegro equity market efficiency which has serious consequences on profit opportunities over time on this market.
Statistička homogenost stijenske mase oduvijek je važno pitanje u inženjerstvu stijenske mase. U ovom je radu analizirana stijenska masa podzemnog skladišta nafte na otoku Huang usmjerena na ...raspodjelu statistički homogenog područja. Duljina rasprostiranja je osnovni element za određivanje karakteristika pukotina. Stijenska masa različitih duljina rasprostiranja pukotina uvelike se razlikuje kad se radi o mehaničkim i karakteristikama deformacije. Ovaj rad obuhvaća podatke o duljini rasprostiranja u podjeli statistički homogenog područja i razmatra vrijednosti varijance i srednje vrijednosti uzoraka pukotina odvojeno u različitim područjima F-testom i T-testom kako bi se utvrdilo imaju li uzorci statistički slične podatke o duljini rasprostiranja. Potrebni su brojni uzorci pukotina da bi se dobilo statistički homogeno područje. U ovom je radu primijenjen Watsonov test za određivanje statistički homogenog područja i razmatrani su podaci o pojavi pukotina u svrhu dobivanja manjeg broja uzoraka za usporedbu pojave pukotina. Podaci o postojanju pukotina i duljini rasprostiranja analiziraju se uvođenjem F-testa, T-testa i Watson-testa kako bi se dobili osnovni podaci o pukotinama i objektivni i prihvatljivi rezultati za statističku homogenost.
Neki autori brane književni kognitivizam – stajalište da književna fikcija ima spoznajnu vrijednost – povlačeći analogiju između spoznajne vrijednosti misaonih eksperimenata i književne fikcije. U ...ovome ću radu analizirati razloge za ovu analogiju te vidjeti koliko se njen doseg može proširiti. U drugome dijelu razmotrit ću tvrdnju književnih antikognitivista prema kojoj književnost u najboljem slučaju može biti samo izvor hipoteza, a ne znanja. Ovu ću tvrdnju dovesti u pitanje pokazujući da hipoteze same mogu imati vrijedne spoznajne koristi, u nadi da se na taj način mogu obnoviti spoznajne koristi koje čitatelji pronalaze u književnosti.
Analiza podataka za potrebe istraživanja obično teži rabljenju informacija dobivenih iz uzorka ispitanika, kako bi se moglo zaključiti o relevantnoj populaciji. Testiranje statističkih hipoteza je ...široko rasprostranjena metoda statističkog zaključivanja. Za čitatelja znanstvenih i stručnih časopisa, kao i za istraživača, bitno je da razumije opće koncepte postupka testiranja, kako bi donio ispravnu odluku i stvorio mišljenje o predočenim rezultatima.
Ovaj nam članak daje pregled osnovnih koraka općeg postupka testiranja statističkih hipoteza i ističe neke poznate zamke i zablude. Članak obrađuje i pitanja koja se posebno odnose na P vrijednost, određivanje razine značajnosti, dokazivanje nulte hipoteze i problem višestrukog testiranja.
Odabir pravog statističkog testa može ponekad predstavljati veliki izazov za početnika na polju biostatistike.
Ovaj članak opisuje postupak odabira testa za procjenu statističke značajnosti razlike ...između dvije ili više skupina. Potrebno je, primjerice, znati kojim tipom podataka raspolažemo (nominalni, ordinalni, intervalni/omjerni), kako su podaci organizirani, koliko je uzoraka/skupina i radi li se o zavisnim ili nezavisnim uzorcima. Također treba znati slijede li podaci iz populacije Gaussovu ras-podjelu ili ne. Ključno je pitanje treba li se u slučaju kad su ispunjeni svi uvjeti primijeniti jednosmjerni ili dvosmjerni test, pri čemu je bitno napomenuti da drugi test ima jaču statističku snagu.
Ispravan pristup postupku odabira testa prikazan je u obliku pitanja i odgovora, kako bi se korisniku pružilo bolje razumijevanje osnovnog koncepta. Neki od neophodnih osnovnih koncepata su: statističko zaključivanje, statističko ispitivanje hipoteze, koraci neophodni za primjenu statističkog testa, parametrijski testovi nasuprot neparametrijskim te jednosmjerni nasuprot dvosmjernim testovima itd.
U završnom dijelu članka predložit ćemo algoritam za odabir testa, koji se temelji na ispravnom postupniku za izbor statistič kog testa u svrhu statistič ke usporedbe jedne, dviju ili više skupina, kako bi pokazali praktičnu primjenu osnovnih koncepata.
Za neki drugi članak ostavit ćemo neke vrlo osporavane koncepte kao što su izrazito visoke ili izrazito niske vrijednosti i njihov utjecaj u statističkoj analizi, utjecaj vrijednosti koje nedostaju itd.
U ovom radu je ispitivana hipoteza o adaptivnosti tržišta kroz analizu tri faktora za koje smo
pretpostavili da imaju utjecaja na slabu formu efikasnosti tržišta: period promatranja, vremenski
...horizont predstavljen dužinom pokretnog prozora i razina agregiranosti podataka. Analiza je
provedena na tržišno ponderiranom indeksu MONEX20 koji predstavlja proxy za crnogorsko
tržište akcija u periodu od 2004-2011. godine. Metoda pokretnih prozora s fiksnim parametrima
u svakom prozoru pojedinačno je primijenjena kako bi izmjerili odstupanja od hipoteze slučajnog
hoda tokom vremena. Zapravo, pomoću ove analize je ispitivano variranje kratkoročne linearne
ovisnosti prinosa iz prethodnog i tekućeg perioda. Metoda pokretnih prozora je primijenjena na
autokorelacijski koeficijent prvog reda (AC1) i na test znakova (neparametarski test), s obzirom
na to da serija podataka indeksa MONEX20 ne dolazi iz normalnog rasporeda. Analiza je dovela
do zaključka da sva tri faktora utječu na razinu slabe forme efikasnosti crnogorskog tržišta akcija,
što ima ozbiljne konsekvence na mogućnosti ostvarivanja profita tokom vremena na ovom tržištu.
Sve veći broj istraživanja o prijevarama u znanosti, o bespotrebnim i pogrešnim istraživanjima i o pseudo-znanosti, u uvjetima eksponencijalnog rasta znanosti, rječiti su znakovi potrebe za novim, i ...kritičnijim pristupom znanosti (unutar ili izvan sociologije znanosti). Dosad je, međutim, ''raskrinkavanje" pseudo-znanosti i prijevara u znanosti bilo područje istraživanja koje je rijetko donosilo nagrade njihovim praktičarima. Dosad je kritika uglavnom slijedila dva pravca: 1) raskrinkavanje prijevara u znanosti (pri čemu su "veliki znanstvenici", mitske figure poput Galileja, Newtona i drugih često bili izuzeti od kritičkog povećala); 2) raskrinkavanje pseudo-znanstvenih uvjerenja i hipoteza. Premda su obje vrste pristupa potrebne i legitimne, nijedna od njih nije uspjela na zadovoljavajući način odgovoriti na pitanje koje često postavljaju brojni suvremeni "skeptici": kako to da tako mnogo ljudi, znanstvenika i neznanstvenika vjeruje u lude i pogrešne stvari. Moj je stav da ljudi vjeruju u "lude" stvari - pored ostalih razloga o kojima govore istraživači loše i prevarantske znanosti (o kojima je riječ u ovome članku) - i zbog toga što ih na to navode neke "čvrste" znanosti, poput današnje astrofizike. U nekim područjima visoke znanosti (kao što je astrofizika), znanstvenici se koriste istom vrstom nedokazanih, ludo-hrabrih hipoteza, kao što to čine i pseudoznanstvenici. Bez svjesne namjere, takve znanstvene tvrdnje pružaju legitimnost pseudoznanstvenimv tvrdnjama istog logičkog (a katkada i epistemološkog) statusa. Kako bih potkrijepio pravilnost nepristranog pristupa u kritici znanosti i pseudoznanosti, u ovome članku zalažem se za tzv "simetrični pristup" znanosti i pseudoznanosti, koji su pred dvadesetak godina, u drukčijem kontekstu, koristili sociolozi edinburške škole, kao i "falsifikacionisti" u filozofiji znanosti, koji su tvrdili da su ludo-hrabre hipoteze legitimne (u oba slučaja) ako unaprijed navode uvjete vlastite empirijske opovrgljivosti.
Straipsnyje aptariamos literatūros mokslo metodologijos problemos: kūrinių interpretavimo, vertinimo principai, kritikos subjektyvumo-objektyvumo problema. Aptariama J. Lotmano kūrinio suvokimo ...koncepcija. Struktūriniu požiūriu materialus, tipografiškai surinktas tekstas nėra vienintelis meninės analizės objektas. J. Lotmanas griežtai atsisako tapatinti tekstą ir meno kūrinį. Tekstas jo nuomone, yra vienas svarbiausių meno kūrinio komponentų, bet meninis efektas kyla gretinant tekstą su sudėtingu gyvenimiškųjų bei idėjinių-estetinių vaizdinių komplesu. J. Lotmanas skyrė vidinę teksto sandarą, arba vidinius teksto ryšius, ir teksto ryšius su aplinka, arba užtekstinius ryšius. Atskleidus naujus teksto ryšius su kontekstu, keičiasi ir imanentinė teksto struktūra. Straipsnyje skiriamas literatūros kritikos pirmasis, hipotezės kūrimo etapas – tai išankstinio žinojimo primetimas naujam tyrimo objektui, Antrasis, analizės, etapas, yra hipotezės tikrinimas – gaunami pirmieji argumentai, patvirtinantys aprašymo adekvatumą. Aptariama kritiko metodikos tinkamumo problema. Nuolatinis tekstų perinterpretavimas yra literatūrinio teksto gyvavimo forma.
Šiuo straipsniu siekiama kritiškai aptarti Rolando Pavilionio knygoje „Kalba. Logika. Filosofija“ analizuojamas logines-filosofines kalbos koncepcijas, pagrindinį dėmesį skiriant Pavilionio prasmės ...kaip neverbalinio kontinuumo hipotezės analizei. Straipsnį sudaro dvi dalys. Pirmoje, analitinėje, dalyje išskiriami du prasmės teorijų tipai bei atliekama knygoje kritiškai aptariamų natūralios kalbos koncepcijų analizė: įvardijamos filosofinei semantikai reikšmingos šių koncepcijų prielaidos, kurių pagrindu specifikuojamos Pavilionio siūlomos alternatyvios semantinių tyrimų programos teorinės prielaidos. Antroje, kritinėje, dalyje išskiriami du Pavilionio semantikos teorijos trūkumai. Pirma, teigiama, jog Pavilionio supratimo teorija, interpretacijos sąvoką siūlanti laikyti fundamentalia, yra nepriimtina: interpretacija yra ne supratimą steigianti, o jį įgalinanti sąlyga. Antra, kadangi nėra episteminių prasmės aspektų bei konceptų ir konceptualinių gebėjimų santykio aptarties, lieka neaišku, kokią teorinę vertę turi įgimtų konceptų idėja bei kaip ši idėja gali būti suderinama su eksternalistiniais šios semantikos teorijos aspektais.
PDF
