Palatabilnost je usko definiran pojam s mnogo značenja. U stočarskoj struci palatabilnost se obično prikazuje kao hedonsko povezivanje životinje s hranom ili trenutna reakcija životinje na aromu, ...okus, miris i teksturu hrane ili pak sklonost prema nekoj vrsti hrane koju životinja ispoljava tijekom konzumiranja. Nasuprot tome, u biljnoj agronomskoj struci palatabilnost se pripisuje biljnim svojstvima koja mijenjaju preferentnost hrane, a uključuju kemijski sastav, fazu rasta i morfološke karakteristike. Sve navedene definicije se usredotočuju na aromu, okus i miris hrane, kao i na njezine fizikalne i kemijske karakteristike. Međutim, palatabilnost je složeniji pojam koji integrira aromu, miris, okus i teksturu hrane s postingestivnim učinkom hranjiva i biljnih toksina u hrani. Okus i miris omogućuje životinjama razlikovanje hrane i pruža hedonski osjećaj prilikom konzumiranja. Postingestivni učinak određuje okus (hedonski osjećaj) koji odgovara homeostatskoj korisnosti hrane. Dakle, palatabilnost je funkcionalni odnos između okusa i postingestivnog učinka, te se palatabilnost mijenja u odnosu prema korisnosti hrane. Osjećaj zadovoljstva sitosti se dešava kada životinja pojede odgovarajuću vrstu i količinu biljnih hranjiva i tako životinja stvara preferentnost prema određenoj vrsti hrane koja joj stvara osjećaj sitosti. Manjak ili višak biljnih hranjiva ili prevelika koncentracija biljnih toksina stvara životinji neprijatan osjećaj i fizičke tegobe, tako da životinja stvara averziju prema takvoj vrsti hrane. Općenito, palatabilnost se smanjuje kada pojedena hrana životinji stvara tegobe, odnosno povećava kada pojedena hrana životinji stvara osjećaj zadovoljstva sitosti. Hranidbena iskustva životinja, osobito u ranoj životnoj dobi, također imaju dubok utjecaj na palatabilnost određene vrste hrane. Tako npr. mlade životinje stvaraju hranidbene navike koje nastaju kao rezultat konzumiranja odnosno ne konzumiranja određene vrste hrane.
