Rad se bavi pitanjem sadržaja školskih udžbenika u pogledu izbora vrsta zadataka i eventualnom utjecaju takvog izbora na razvoj kreativnog mišljenja učenika. Kreativnost kao fenomen i problem ...poticanja kreativnog razvoja tijekom školovanja bili su predmetom brojnih rasprava
i istraživanja u drugoj polovici 20. stoljeća. Suvremeni pogledi na kreativnost uzimaju u obzir značajan utjecaj okolinskih činitelja na njezin razvoj. Institucionalni odgoj i obrazovanje i nastava nedvojbeno imaju velik utjecaj na kognitivni razvoj djece. Školski udžbenici kao nastavno pomagalo i dalje su prisutni u suvremenoj nastavi. Problem nedostatka zadataka koji bi od učenika zahtijevali kreativno mišljenje poznat je i istraživan na hrvatskim i stranim uzorcima školskih udžbenika. Za potrebe ovog istraživanja provedena je analiza sadržaja školskih udžbenika četiriju izdavača udžbenika u Republici Hrvatskoj namijenjenih učenicima prvih četiriju razreda. Analizirani su zadaci koji zahtijevaju konvergentno-integrativno i divergentno-eksploratorno mišljenje, a konačan omjer u skladu je s ranijim istraživanjima čime se može zaključiti da količina zadataka divergentno-eksploratornog mišljenja u udžbenicima nije dovoljna kako bi evocirala kreativni potencijal kod učenika.
This study examines textbooks' content and is focused on the types of tasks included and possible impact of task setting on the development of
creative thinking in students. Creativity as a phenomenon and problem of fostering creativity during the school education has been a topic of many discussions and research during the second half of the 20th century. Recent perspectives on creativity consider significant influence of environmental factors on its development. Institutionalized
education and teaching undoubtedly have significant influence on cognitive development. Textbooks as teaching assets are still present in
modern day classes. The lack of tasks that would demand creative thinking from the student is a well-known problem and it was explored both in Croatian and foreign samples. A content analysis was conducted for the purposes of this study. Sample included elementary school textbooks published by four publishers in Croatia appropriated for the first four grades. Tasks included in analysis were those which demand convergent-integrative thinking and divergent-exploratory thinking. Results confirm previous research so it can be concluded that the amount
of divergent-exploratory thinking tasks in textbooks is not sufficient to evoke creative potential in students.
Die Arbeit beschäftigt sich mit der Frage des Inhalts von Grundschulbüchern im Hinblick auf die Auswahl der Aufgaben und die eventuellen Effekte auf die kreative Meinungsentwicklung bei Schülern. Das Phänomen der Kreativität und das Problem der Förderung kreativer Entwicklung während der Schulbildung wurden in zahlreichen Diskussionen und Forschungen in der zweiten Hälfte des 20. Jahrhunderts thematisiert.
In den modernen Ansätzen werden die signifikanten Auswirkungen der Umweltfaktoren auf die Entwicklung von Kreativität berücksichtigt. Die institutionelle Bildung und Erziehung hat zweifellos einen großen Einfluss auf die kognitive Entwicklung von Kindern. Schulbücher sind als
Lehrmittel auch weiterhin im modernen Unterricht präsent. Das Problem des Mangels an Aufgaben, die das kreative Denken von Schülern fördern würden, ist bekannt und es wurde an kroatischen und ausländischen Schulbücherstichproben erforscht. Für die Zwecke dieser Forschung wurde eine Analyse der Schulbücher von vier kroatischen Verlagen, die für die ersten vier Klassen der Grundschule vorgesehen sind, durchgeführt. Analysiert wurden die Aufgaben, die das konvergente und das divergente Denken forderten. Das endgültige Ergebnis stimmt mit früheren Untersuchungen überein, woraus man die Schlussfolgerung zieht, dass die Menge explorativer Denkaufgaben nicht ausreichend ist, um bei Schülern das kreative Potenzial zu erwecken.
Školski sustav 21. stoljeća ima jasno zadanu strukturu odgojno-obrazovnih ciljeva. Kreativni razvoj u toj strukturi zadanog ima vrlo važno mjesto jer je kreativan učenik onaj koji je spreman ...otkrivati, kritički promišljati i stvarati, što su nužne kompetencije za život i rad u 21. stoljeću. Razvoj i poticanje kreativnosti vezano je uz kogniciju tako da se poučavanje za kreativnost odnosi na poučavanje usmjereno na razvoj kognitivnog mišljenja kod učenika. Nastava povijesti po svojoj složenosti zahtijeva razvoj apstraktnog mišljenja kod učenika, što je nužno za razumijevanje predmetnog sadržaja, ali i preduvjet razvoju kreativnog mišljenja. Da bi učenike poučili zahtjevnom apstraktnom mišljenju i kod njih potaknuli razvoj kreativnog mišljenja potrebno im je, uz korištenje adekvatnih nastavnih strategija, ponuditi različite izazove koji će ih misaono pokretati. Cilj je ovog rada, uz teorijsko razlaganje onoga što podrazumijeva kreativnost općenito te specifično u nastavi povijesti, prikazati značajke kreativnog mišljenja, razložiti ulogu školskog okruženja i nastavnika te dati primjere pitanja i zadataka čija je svrha poticanje kreativnog mišljenja uz primjenu suradničkih strategija.
The school system of the 21st century has a clearly defined structure of educational goals. Among these educational goals creative development has a very important place because the creative student is the one who is willing to discover, critically think and create. Each od aforementioned competences are necessary for life and work in the 21st century. The development and encouragement of creativity is related to cognition, so the teaching of creativity is closely connected with development of cognitive thinking. Teaching and learning history by its complexity requires the development of abstract thinking in students, which is necessary to understand the subject matter, but also abstract thinking presents the precondition for the development of creative thinking. In order to teach students a demanding abstract thinking and encourage the development of creative thinking, they need to be exposed, through the use of appropriate teaching strategies, to the various challenges that will trigger them. The aim of this paper is to present the theoretical background of what constitutes creativity in general and specific in history teaching, to present the features of creative thinking, to disclose the role of school environment and teachers, and to provide examples of assignments for students whose purpose is to encourage creative thinking by applying collaborative strategies.
Montessori metoda odgoja i obrazovanja jedna je od najpoznatijih alternativnih metoda u svijetu, naročito u institucijama predškolskog odgoja. Znanstveno-istraživački radovi od 2017. do 2022. ...pokazuju napredak u pogledu uzorkovanja te odgovora na pitanja koji su to točno elementi Montessori metode i pedagogije koji utječu na postizanje boljih rezultata djece koja pohađaju ustanove Montessori pedagogije u odnosu na tradicionalno školovanu djecu. Iako su rezultati istraživanja još uvijek kontradiktorni u pogledu izvršnih funkcija, kreativnosti i matematičkih vještina, vidljivo je da polaznici Montessorija postižu bolje rezultate u područjima kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja. U ovom se radu kritički promatraju nedostatci u istraživanjima i nude se prijedlozi za poboljšanje i posljedično smanjenje kontradiktornosti u određenim varijablama rezultata.
U radu se razmatra institucionalizirani predškolski odgoj i obrazovanje kroz pregled postojećih istraživanja o utjecajima pohađanja predškolskih ustanova na kognitivni i socijalni razvoj djeteta te ...kroz pregled analiza troškova i koristi programa ranog razvoja za djecu slabijeg socio-ekonomskog statusa. Pohađanje predškolskih ustanova pozitivno je utjecalo na kognitivni razvoj djeteta u smislu bolje pripremljenosti polaznika za školu, pri čemu se posebno ističe važnost kognitivno usmjerenog kurikuluma i veličine grupe. U pogledu socijalnog razvoja ishodi su ovisili o kvaliteti predškolske ustanove te o tome jesu li sami autori tumačili određeno ponašanje kao problematično ili kao socijalno kompetentno. Predškolski programi ciljani na djecu vrlo slabog socio-ekonomskog statusa polučili su visoke stope povrata jer su proizveli značajne promjene u životnim šansama polaznika, dok su za univerzalne programe u literaturi izrađene tek procjene te nema jedinstvenog odgovora o tome proizvode li ekonomski povrat uloženih sredstava.
Empirijski nalazi, koji ukazuju na teškoće gluhe djece u nekim područjima kognitivnog, afektivnog i emocionalno-socijanog razvoja, poslužili su kao osnova za osmišljavanje Metode integralnog razvoja ...gluhe dece. Pored toga postavke Svjetske federacije gluhih (WFD) usmjerene na važnost znakovnog jezika, pedstavljale su širi okvir za postavljanje Metode. Prvi dio rada posvećen je prikazu generalog koncepta Metode. Istraživački dio ispituje rezultate dvije eksperimentalno kontrolirane studije. Studija 1 se bavila ispitivanjem učinaka neverbalnih stimulacijskih tehnika na kognitivni razvoj. U Studiji 2 ispitivani su učinci sistematske primjene znakovnog jezika na komunikativne i obrazovne aspekte razvoja gluhe djece. Podatci u okviru Studije 1 prikupljeni su upotrebom Piageovog testa, dok je u Studiji 2 korištena Skala komunikacijskih sposobnosti. Uzorak Studije 1 uključio je 50 ispitanika, a 60 ispitanika je bilo u Studiji 2. Uzorak su bili gluhi učenici od 8 do 12 godina. Dobiveni rezultati su potvrdili da je primjena neverbalnih radioničarskih aktivnosti i tehnika potaknula kognitivni razvoj i konkretno unaprijedila operacionalizirane faze razvoja. Također, sistematska primjena Srpskog znakovnog jezika potaknula je uporabu srpskog govornog jezika, globalne komunikacijske sposobnosti gluhe djece, kao i povećanje kohezije znakovnih i govornih komunikativnih sposobnosti. Znakovni je jezik također utjecao na poboljšanje školskog uspjeha.
Cilj je ovog rada pregled rezultata i spoznaja proizašlih iz dosadašnjih znanstvenih istraživanja koja su nastojala rasvijetliti utjecaj glazbe na opći razvoj djeteta. Namjera je doprinijeti razvoju ...svijesti o fleksibilnijim
granicama među disciplinama u općem obrazovanju (koje su tradicionalno strogo određene), a koje bi, prema dosad znanstveno utvrđenim činjenicama, morale omogućiti spontani transfer znanja i vještina. Učinci slušanja glazbe i glazbenoga obrazovanja na razvoj djeteta u radu se analiziraju u odnosu na kognitivni, psihomotorni, socijalni i emocionalni razvoj. Istraživanja su nedvojbeno pokazala da
glazbeno obrazovanje ima značajan utjecaj na opći razvoj djeteta, ali se
još uvijek traže odgovori na pitanja mogu li ga specifične vrste glazbenih iskustava ostvariti te na koji način i u kojem razdoblju djetinjstva.
Rad pruža sažeti uvid u segment istraživanja literature, pretežno anglosaksonskog znanstvenog svijeta posljednjih pedesetak godina, o konceptu religioznosti i Boga kod djece i adolescenata. U ...pregledu literature polazi se od konceptualnih pristupa Piagetovog i postpiagetovog modela kognitivnog razvoja, te Kohlbergovog modela moralnog razvoja, predstavljenih u radovima pionira ovakvoga pravca istraživanja Fowlera i Goldmana, te njihovih sljedbenika. Pokušava se u najkraćim crtama sažeti zaključke istraživanja percepcije religije i religioznih pojmova kod djece do treće godine života, zatim koncept Boga i duhovnosti kod djece od treće do šeste godine, religioznost i predodžba Boga u razdoblju srednjeg djetinjstva, te poimanje religioznosti i duhovnih koncepata u razdoblju adolescencije. Rad pokazuje kako evolucija shvaćanja religioznih koncepata odgovara evoluciji psihološkog razvoja djeteta. Ovim radom prati se razvojni proces percepcije Boga i religioznosti, polazeći od animističke i antropomorfističke predodžbe Boga pa do razvoja osjećaja i shvaćanja transcendentalnog pojma Boga i religioznosti.
Cilj rada je ukazati na posebnu važnost poznavanja općih razvojnih obrazaca djeteta kod svakog pedagoškog djelatnika s posbenim naglaskom na glazbeno područje. U radu se želi istaknuti značaj ...temeljenih stručnih kompetencija u radu glazbenog pedagoga koje se, uz glazbeno područje, odnosi na područje obrazovne psihologije, odnosno psihologije glazbe. Osobito je istaknut značaj razvojne psihologije glazbe koja predstavlja novi odnos između razvojne
psihologije i glazbenog obrazovanja. Poznavanje temeljnih obrazaca djetetovog kognitivnog razvoja predstavlja ujedno osnovu razumijevanja kognitivnih modela djetetova glazbenog razvoja. Kroz
pregled i kritički osvrt na osnovne kognitivne teorije glazbenog razvoja, Gardnerove teorije umjetničkog razvoja(Gardner, 1973.), Teorije učenja glazbe E. Gordona (1977.), Spiralne teorije glazbenog razvoja K. Swanwick i J. Tilman (1986.), Kognitivne teorije glazbenog
razvoja M.L. Serafine (1988.) i Teorije razvojne kumulacije J. Bamberger(1991.), zaključeno je da postoje kognitivni stadiji djetetovog glazbenog razvoja, ali ne u smislu univerzalnih stadija Piagetovog tipa. Radom se otkriva velika povezanost i međusobna interakcija između psihologije i obrazovanja te nastavnikove uloge pedagoga i psihologa koja je osobito naglašena kroz principe i filozofiju suvremenog odgoja i obrazovanja. Poznavanjem općih te glazbenih obrazaca djetetovog razvoja, nastavnik će kao refleksivni praktičar moći lakše uočiti određena odstupanja u djetetovom razvojnom procesu te kroz kritičko promišljanje i procjenjivanje svoj rad prilagoditi potrebama svakog pojedinog djeteta. Time će pridonijeti unapređenju kvalitete, kako općeg, tako i suvremenog glazbenog odgojno-obrazovnog sustava.
Rad se temelji na studiji slučaja djevojčice s rijetkim genetskim
poremećajem, Williams-Beurenovim sindromom. Jezični je razvoj sudionice praćen dvije godine (od devete do jedanaeste) na većem broju ...jezičnih varijabli, ali je cilj ovoga rada prikazati samo njezin receptivni rječnik te utvrditi poboljšava li se rječnik s porastom kronološke dobi. INDIFF metodom, statističkim postupkom namijenjenim upravo za praćenje individualnoga razvoja, pokazano je statistički značajno napredovanje u leksičkome razvoju. Međutim, uspoređujući postignuća sudionice u svim četirima vremenskim točkama ispitivanja s očekivanim rezultatima za njezinu kronološku dob, zaključuje se da njezin leksički razvoj uvijek zaostaje za razvojem njenih kronoloških vršnjaka.