Krizna situacija prekida uobičajeno poslovanje poduzeća te zahtijeva specifičnu komunikaciju s dionicima. Dobra komunikacija u kriznoj situaciji može unaprijediti ugled poduzeća. S druge strane,
loše ...upravljanje ili izostanak komunikacije može narušiti ugled i ugroziti opstanak poduzeća. Stoga
krizno komuniciranje predstavlja jedno od najvažnijih vidova suvremenih komunikacija. Bez obzira
na to je li riječ o velikome međunarodnom ili malom poduzeću potrebno je izraditi plan komunikacije
tijekom krizne situacije. Literatura iz područja kriznoga komuniciranja obiluje savjetima i naputcima
kako planirati, organizirati i provoditi krizno komuniciranje. Međutim, oskudniji je dio literature o
reakcijama potrošača na komunikaciju poduzeća u kriznim situacijama. Spoznaje o reakcijama potrošača važne su za unapređenje budućih planova kriznoga komuniciranja.
U radu će se, stoga, istražiti stavovi potrošača o komunikaciji poduzeća u kriznim situacijama te dati
preporuke za uspješnije krizno komuniciranje u ovisnosti o rezultatima provedenoga istraživanja.
Ako je u prošlosti Crkva u medijima ponajprije prepoznavala prikladna sredstva za pastoralno djelovanje i razmišljala o načinima njihove upotrebe, u novije vrijeme u njima prepoznaje novu kulturu i ...ističe značenje koje imaju u oblikovanju društvenih procesa. Imajući u vidu brzi tehnološki razvoj osobito prepoznatljiv na području društvenih komunikacija te značenje komunikacija u cjelokupnom životu, uočava se kako je danas potrebno veću pozornost posvetiti upravo komunikacijskim procesima. Nije riječ samo novim načinima komuniciranja već se mijenjaju uloge i odnosi između sugovornika, nude nove mogućnosti sudjelovanja u javnom životu a te promjene osobito doživljavaju društva i institucije koje su stoljećima komunicirale drukčijim komunikacijskim obrascima. Polazeći od činjenice da evangelizacija pretpostavlja vjernost evanđelju ali i čovjeku kojemu je navještaj upućen, poznavanje komunikacijskih procesa Crkvi može pomoći da bolje razumije čovjeka, njegov način doživljavanja i komuniciranja ali isto tako da se i sama Crkva snažnije uključuje u dijalog i život društva. Polazeći od slike Crkve koja se u današnjoj javnosti najvećim dijelom stvara upravo kroz medije, autor u prvom dijelu govori o karakteristikama komuniciranja unutar suvremenog društva pri čemu posebno ističe osnovne kriterije medijskog djelovanja. Način komuniciranja današnjeg društva potiče Crkvu na komunikaciju i uključivanje što većeg broja ljudi u javnu komunikaciju. U drugom dijelu autor govori o novim medijima. Oni pružaju brojne mogućnosti omogućavajući brzi pristup informacijama, pospješuju nove načine komuniciranja i stvaranja novih oblika zajedništva. Svojim djelovanjem suočavaju nas s nekim novim pitanjima jer se drukčije doživljava prostor i vrijeme, tjelesnost, mijenja se odnos prema sugovorniku, uspostavljaju se (virtualne) zajednice, a susreće se i drukčiji načinom doživljavanja vjere i svetoga. Crkva je pozvana suočiti se s ovim izazovima.
U posljednjih dvadesetak godina znanstvena praksa znatno je izmijenjena zahvaljujući razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, ponajviše zahvaljujući digitalnim tehnologijama koje su ...promijenile načine kojima znanstvenici obavljaju znanstvena istraživanja, prikupljaju i analiziraju podatke tih istraživanja, objavljuju radove i komuniciraju sa svojim kolegama. Posljedice tih promjena osobito su vidljive u objavi i pohrani znanstvenih radova u digitalnom obliku kao i pohrani podataka znanstvenih istraživanja. I radovi i podaci pohranjuju se sa svrhom ponovne uporabe. Mogućnosti koje digitalne tehnologije nude znanosti nisu do kraja realizirane upravo u sferi stvaranja informacijskih izvora kao podrške znanosti. U Hrvatskoj postoji svega nekoliko digitalnih repozitorija znanstvenih informacija dok istovremeno raste broj znanstvenih radova i njima pridruženih podataka znanstvenih istraživanja. Kako bi došlo do poboljšanja u podršci znanosti potrebno je ustanoviti postojeće stanje razvoja digitalnih izvora informacija. Stoga je fokus ovoga rada na ustanovljavanju postojećeg stanja razvoja digitalnih repozitorija u knjižnicama visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu i problemima s kojima se knjižnice ovog Sveučilišta susreću u radu postojećih digitalnih repozitorija znanstvenih informacija i planiranju budućih digitalnih repozitorija.
Dvosmjernost komunikacije koja nameće odgovornost pošiljatelja za njezin uspjeh zahtijeva proaktivan
i strateški pristup. Upravo takvim pristupom komunikacija potvrđuje svoju višeslojnost, ...kompleksnost
svojih ciljeva i resursa, ali i nužnost usklađenosti s potrebama javnosti. Međutim, provedeno
istraživanje ukazuje da komunikatori javnih institucija u Bosni i Hercegovini komunikaciju svode
na odnose s medijima te, uglavnom, djeluju reaktivno u kriznim uvjetima. Zato i ovaj rad teži ukazati
na potrebu dvosmjerne simetrične komunikacije, odnosno potrebu proaktivnoga pristupa prilikom
komuniciranja javnih institucija u Bosni i Hercegovini. Analizira se njihova komunikacija, odnosno
mogućnosti koje se nalaze ispred komunikatorima da bi preuzeli odgovornost za sadržaj ključnih poruka
koje prenose javnostima. Uzorak čine institucije u Bosni i Hercegovini na državnoj i entitetskim
razinama.
U ovom su radu analizirane navike korištenja medija, posebno digitalnih, vjerodostojnost njihovog sadržaja u očima publike i mišljenja o lažnim vijestima za vrijeme kriznoga razdoblja, koje je ...poznato i kao „doba pandemije koronavirusa“, dok je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila i na činjenicu da je istodobno riječ bila i o infodemiji. Upravo je tim terminom potvrđena važnost uloge medija, koji su mogli pridonijeti smirivanju krize ili su mogli prenositi dezinformacije, lažne vijesti i vijesti vezane uz teoriju zavjere i to upravo u doba kada su publici bili najpotrebniji. Ovo istraživanje, čiji je cilj bio ispitati ulogu medija kao važnog izvora informacija u doba pandemije koronavirusa, provedeno je metodom ankete putem interneta od 27. travnja do 15. svibnja 2020. godine. Rezultati istraživanja pokazali su da su mediji važan izvor informacija u koje ispitanici imaju povjerenja, a informacije su im pomogle u samom razumijevanju krize i usmjeravanju prema odgovarajućem ponašanju u kriznoj situaciji.
Ciljevi su ovoga istraživačkog rada utvrditi kako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine komunicirala s javnošću tijekom pandemije COVID-19 u razdoblju od ožujka do konca svibnja 2020. godine,
...ustanoviti koje komunikacijske kanale koristi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine te ima li krizni
komunikacijski plan. Nadalje, želi se utvrditi je li Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uvela cenzuru
tijekom pandemije COVID-19, kako je informirala javnost te jesu li dužnosnici koristili tehnike manipulacije tijekom eksternoga komuniciranja. Metodama istraživanja u ovome radu utvrdit ćemo ima li
Vlada Federacije BiH strategiju komuniciranja, je li učinkovita u komuniciranju i koliko pozornosti u
radu posvećuje komuniciranju s javnošću. Znanstveni je cilj ovoga rada teorijska deskripcija eksternoga komuniciranja s posebnim naglaskom na komuniciranje u Vladi Federacije BiH i komunikacijske
kanale i alate koje koristi ta institucija, posebno u kriznim situacijama poput pandemije COVID-19.
U teorijskome dijelu istraživanja istražili smo načine i modele komuniciranja Vlade Federacije BiH
tijekom pandemije COVID-19 kao i je li Vlada tijekom komuniciranja s javnošću uvela cenzuru te je
li koristila tehnike manipuliranja i uokvirivanja određenih informacija. U istraživačkome poglavlju
rada analizom rezultata ankete, koju smo proveli radi analize načina i modela komunikacije s javnošću Vlade Federacije BiH tijekom pandemije COVID-19, izvršili smo verifikaciju teorijskoga aspekta istraživanja. Rezultati istraživanja pokazuju kako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uvela
cenzuru, neprofesionalno i površno komunicirala s javnošću tijekom pandemije COVID-19 te kako je
tijekom komuniciranja koristila i tehnike manipulacije.
Razvojem društvenih mreža, dostupnošću četvrte generacije mobilnih mreža koja jamči izuzetno velike brzine pristupa internetu te aplikacija i hardwarea za snimanje i fotografiranje na pametnim
...telefonima, stvorili su se uvjeti za potpuno nov pristup odnosima s javnošću, posebice kada je riječ
o političkom komuniciranju. Političke stranke, liste, kandidati i politički subjekti općenito polako
prestaju ovisiti o tradicionalnim medijima poput radija, televizije ili tiska, a sve se više oslanjaju na
vlastite profile i stranice na društvenim mrežama. Dakle, mnogi od njih koriste društvene mreže da bi
uživo prenosili skupove i govore, nakon čega takve snimke preuzimaju televizijske kuće.
Cilj je rada elaborirati na koji su način političke stranke i kandidati iz Republike Hrvatske koji su
ušli u Europski parlament nakon izbora u svibnju 2019. godine koristili moderne tehnologije, poput
pametnih telefona i društvenih mreža. Rad prikazuje analizu profila društvenih mreža političkih stranaka i kandidata koji su ušli u EU parlament: Jesu li prisutni na pojedinoj društvenoj mreži? Koliki je
postotak objava multimedijalnoga karaktera? Postoji li razlika u pripremi istoga videozapisa ovisno
o pojedinoj društvenoj mreži? Jesu li kandidati osobno slali videoporuke preko svojih privatnih profila, snimajući sadržaj mobilnim telefonom, dolazeći na taj način do birača u realnom vremenu ili
samo nekoliko trenutaka nakon snimanja poruke?
KRIZNO KOMUNICIRANJE − SLUČAJ IZ HRVATSKE Jurčević, Marija; Vuletić, Ante
South Eastern European Journal of Communication,
6/2020, Volume:
2, Issue:
1
Journal Article
Open access
U slučaju kada uprava poduzeća nije pripremljena na pojavu krize, a posebno na komunikaciju tijekom krize, dugo stjecani ugled može se srušiti u samo nekoliko minuta. S druge strane, na uspjeh
...poslovanja pozitivno će se odraziti ako tvrtka ostvari komunikaciju izbjegavajući sukobe i krize ili
barem ovladavajući njima. Jednom kada poduzeće upadne u krizu, potrebno je u javnost iznijeti istinite činjenice i preuzeti odgovornost, te stalno i potpuno obavještavati o mogućim rizicima. Također,
potrebno je kontinuirano iznositi sve raspoložive informacije, čak i kada situacija ne ide u željenom
smjeru te pokazati svoje nastojanje da kontrolira, ukloni ili umanji potencijalne opasnosti. Cilj je
ovoga rada analizom konkretnoga slučaja iz hrvatske poslovne prakse ustvrditi najbolje prakse u planiranju kriznoga komuniciranja i ustvrditi razloge odstupanja od planiranoga u realnim situacijama,
kao i predložiti mehanizme za buduće izbjegavanje navedenih devijacija.
DRUŠTVENE MREŽE I KRIZNO KOMUNICIRANJE Klepić, Zdenko; Lesko Bošnjak, Lidija; Mabić, Mirela
South Eastern European Journal of Communication,
6/2020, Volume:
2, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Open access
Živimo u vremenu brzih, dramatičnih, kompleksnih i nepredvidljivih promjena koje sve značajnije
utječu na ponašanje, upravljanje i vođenje poduzeća. Takve promjene u okolini i promjene uvjeta
...poslovanja uzrokuju krizne situacije kao neplanirano i neželjeno razdoblje u poslovanju poduzeća
ograničenoga trajanja s ambivalentnim ishodom. Krize i propasti poduzeća postali su konstanta i
javljaju se ne samo u vremenima recesije nego i u vrijeme gospodarskoga rasta i dobre konjunkture.
Ključno sredstvo za upravljanje kriznim situacijama postala je komunikacija. Širenje pravodobnih i
točnih informacija svim zainteresiranima, pa i medijima (što uključuje i borbu protiv dezinformacija)
ima veliku ulogu u djelotvornom upravljanju krizama.
U radu su prezentirani rezultati empirijskoga istraživanja provedenog među poduzećima u Bosni i
Hercegovini. Cilj je bio istražiti koriste li poduzeća nove društvene medije, konkretno društvene mreže, za komunikaciju sa svojim dionicima tijekom različitih kriznih situacija, jesu li ih dosad koristili,
kakva su im iskustva te imaju li strateški pristup u pogledu novih (društvenih) medija i eventualnih
kriznih situacija poduzeća.
Za neku osobu, tvrtku ili instituciju kriza uvijek predstavlja izazov, prekretnicu ili prijelomnu točku
nakon koje ništa više nije isto. Ovisno o spremnosti, promišljenosti i brzini reakcije u ...pojedinoj krizi,
situacija se može promijeniti nabolje ili nagore. Svjesni navedenoga, stručnjaci za komunikaciju prepoznaju koliko je važno upravljati krizom i biti pripremljen za nju i prije nego što se ona dogodi, kao
i koliko je važno uspostaviti razinu kontrole nad krizom da ne bi eskalirala i time naštetila nečijemu
teško stečenom ugledu.
U visokoobrazovnim institucijama krize mogu uzrokovati različiti događaji: od pucnjave ili požara
na kampusu, kibernapada, tužbi za zlostavljanje i diskriminaciju, plagiranja radova, neadekvatnih
uvjeta studiranja pa sve do studentskih nemira. Krize svakako ne zaobilaze ni katolička sveučilišta.
Predmet je ovoga rada istraživanje upravljanja krizom i kriznom komunikacijom na katoličkim sveučilištima. U anketnome upitniku, sastavljenom za ovaj rad, ispitanici su odgovarali na pitanja o
komunikacijskoj strategiji i planovima, pripremljenosti za krizu, odgovornosti za komunikaciju krize
u javnosti, o odnosima s medijima i komunikacijskim kanalima kojima se pritom služe. Očekivani rezultat bio je da će katolička sveučilišta pokazati spremnost u slučaju kriza, a u praksi se predstavljeni
rezultati ovoga rada mogu upotrijebiti kao poticaj i smjernice za izradu komunikacijskih strategija i
planova za krizne situacije na visokoobrazovnim institucijama.
PDF