U članku se razmatraju značajke e-upravljanja i e-komuniciranja, kao važnih elemenata novog upravljanja javnim sektorom. Autor ističe da je jedno od najvažnijih načela novog upravljanja javnim ...usmjerenost prema korisniku. Tim se načelom osigurava pomak od Weberovog tipa birokratske uprave, ograničene na hijerarhijske postupke, k fl eksibilnoj, i korisnicima (građanima) bliskoj i susretljivoj javnoj upravi. Nakon toga autor razmatra rezultate istraživanja e-komuniciranja slovenske javne uprave s građanima, promatrajući slanje elektronskih poruka (pitanja) građana na opću elektronsku adresu upravne institucije. U samom istraživanju, elektronska poruka bila je poslana najvažnijim institucijama javne uprave i državnim institucijama. Na osnovi rezultata istraživanja autor zaključuje da je Slovenija uspjela postići neke osnovne elemente neophodne za razvoj elektronskog upravljanja, te elektronske komunikacije između građana i državne uprave. No, autor zaključuje da je u Sloveniji neophodna dodatna reforma javne uprave u smislu njezine informatizacije, koja će stimulirati promjene u upravnoj kulturi službenika i povećanje njihove spremnosti za rad u fl eksibilnoj radnoj okolini.
Specifičnosti religioznoga govora obvezuju odgojitelje u vjeri na upoznavanje interpretativne kategorije kršćanstva. To je potrebno zato da bi religiozni odgoj mogao ispuniti svoju zadaću i ...osposobljavati za komuniciranje religioznih poruka. Kršćanske istine imaju i komunikacijsku dimenziju. Pritom važnu ulogu imaju simboli, kod kojih valja razlikovati njihova kršćanska i didaktička svojstva. Kao što podsjeća II. vatikanski sabor, objavljena riječ ima međuosobnu, povijesnu i dinamičku dimenziju. Dok religiozne kategorije tumačenja uključuju simbolički, mitološki i obredni govor, moderne kategorije govora uključuju govor međusobnih odnosa, slobode, kreativnosti, solidarnosti i sudjelovanja, budućnosti, nade i iskustva.
Digitalna tehnologija u masovnim medijima pruža novi način prijenosa informaci
ja, ali često ne prikazuje istinitost i emocionalnu dubinu informacija kao što to čini neposredna ljudska interakcija. ...Osim konvergencije koju mediji nude, rezolucija
informacije jednim od digitalnih ili kanala masovnih komunikacija ostaje inferiorna u odnosu na direktnu ljudsku komunikaciju. Postavlja se pitanje kako društvene internetske platforme utječu na odnose između žena i muškaraca te na vrijednosnu i
emocionalnu strukturu tih odnosa. Unatoč brojnim istraživanjima koja su se fokusi
rala na utjecaj društvenih medija na kvalitetu komunikacije i života djece i mladih,
vidljivo je da se pitanje utjecaja društvenih mreža na odnose među spolovima često
zanemaruje ili se smatra manje važnim. Ovim istraživanjem željelo se ispitati percepciju javnosti prema alijenacijskim efektima Facebooka na području iskonske i primarne socijalne interakcije između žena i muškaraca kao prethodne komunikacije svim drugim oblicima i vrstama komuniciranja. Rezultati su pokazali da većina ispitanika ne podržava korištenje društvenih mreža za druženja seksualne prirode ili emotivne veze, smatrajući virtualnu komunikaciju nedostatnim nadomjeskom stvarnim emotivnim kontaktima, koji uključuju neverbalne znakove privlačenja, i ne doživljava ih kao prikladno sredstvo za upuštanje u emotivne ili erotske doživljaje. Iako ih većina ne smatra prijetnjom stabilnim emotivnim odnosima, ugroza su duhovnoj komponenti i dostojanstvu partnera te se percipiraju kao prilika za spolne avanture, izlete i prijevare.
Internet i politika u suvremenom su svijetu postali neodvojivi, te se tako polako
uklanjaju zapreke slobodnom protoku informacija između donositelja političkih
odluka i onih u čije se ime i korist ...one donose (javnosti). Države u
tranziciji moraju pratiti suvremene tokove uklapanja Interneta u područje političkog
komuniciranja, što istodobno uzrokuje i promjenu još uvijek dominantnih
modela političkog komuniciranja na temelju tajnovitosti i netransparentnosti.
No,u Bosni i Hercegovini, mreža i politika još se nisu sjedinile, osim
u slučaju međunarodnih organizacija. Internet nije potpuno inkorporiran u
političko komuniciranje u BiH (ili, točnije rečeno, to nije učinjeno na pravi
način). Ključni uvjet za to je (što brža) primjena tehnologije i istodobna transformacija
svijesti. Ta promjena zahtijeva odbacivanje načela tajnosti kao
uvjeta političkog djelovanja vlasti i stranka u BiH, jer je apsolutno suprotno
prirodi Interneta. Nužno je također ojačati svijest o značenju on-line kristaliziranja
javnog mnijenja, te intenzivnije i kvalitetnije povezati on-line i off-line
političku pozornicu.
Komuniciranje o rizicima nije jednostavan proces u kojemu se s jedne strane nalaze kvalificirani pošiljaoci, a s druge kvalificirani primaoci informacija. To je vrlo kompleksan proces u kojemu je ...potrebno poštivati niz pravila i postupaka. Unutar komunikacijske procedure kao prvi, a time vrlo često i kao usmjeravajući čimbenik, izdvaja se prezentacija procijenjenih rizika. Kvantitativna procjena rizika i kvalitetna prezentacija rezultata te procjene potrebni su ali ne i dovoljni uvjeti za kvalitetnu komunikacijsku proceduru, a potom i za donošenje ispravne odluke.
U središte interesa ovoga rada postavljen je problem načina prezentacije procijenjenih rizika. Stav je autora kako je stručnjak (ekspert, analitičar) iz područja kvantitativne procjene rizika najpozvaniji prezentirati procijenjene rizike. U tom kontekstu najzanimljiviji je odnos stručnjak — javnost. U analizi tog odnosa naglasak se postavlja na analizu semantičkog problema. U radu se stoga sistematizira i daje pregled svih načina prezentacije rizika koji danas stoje na raspolaganju stručnjaku iz područja kvantitativne procjene rizika: analogija, numerička i grafička prezentacija rizika. Svaki od ovih načina ukratko se analizira i ističu se njihove glavne prednosti i nedostaci. Premda je vrlo teško uobličiti bilo kakvu pravilnost o tome u kojim uvjetima treba primijeniti koji način prezentacije procijenjenih rizka, autor ovog rada — kada je u pitanju prezentacija rizika javnosti — preferira analogiju, relativnu numeričku prezentaciju te kombinaciju apsolutne i relativne prezentacije, jer takav način prezentacije ponajbolje oslikava bit kvantitativne procjene rizika, a ona je u tome da procjena rizika nije samoj sebi svrha, već svoje opravdanje i puni smisao dobiva u usporedbi rizika od različitih izvora opasnosti.
Propaganda označava pokušaj svjesnog ili nesvjesnog manipuliranja određenom
skupinom kako bi se postigao željeni cilj te posebice u zemljama engleskoga govor
nog područja postaje sinonim za prijevaru ...i laganje. Znanstvena literatura obiluje
istraživanjima ratne propagande u brojnim ratnim razdobljima, ali se mali dio njih
odnosi na analizu upotrebe propagande pojedinih političara tijekom rata. Isto tako,
neznatan broj istraživanja odnosi se na analizu ratne propagande u javnim govo
rima političara za vrijeme ratnih sukoba koji se zbivaju u suvremenom i tehnološki
razvijenom informacijsko-komunikacijskom kontekstu. Ovaj rad analizira komuni
kacijske aspekte rata na primjeru rusko-ukrajinskog rata, sa specifičnim fokusom
na komunikaciju ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog. Analizom javno
dostupnih govora predsjednika Zelenskog ispituje se prepoznaju li se elementi ratne
propagande u njegovim govorima i u kojoj mjeri se oni pojavljuju. Polazi se od sis
tematizacije deset načela ratne propagande Anne Morelli koja služi kao podloga za
generički okvir, odnosno matricu analize. Istraživanje je pokazalo kako Zelenski u
svojim govorima u prosjeku uvelike upotrebljava elemente ratne propagande i da je
pojavnost elemenata dvostruko veća u međunarodnim nego u narodnim govorima.
U međunarodnim govorima Zelenski je snažnije usmjeren na optuživanje neprijate
lja za zlodjela i iniciranje rata, dok se u narodnim govorima više usmjerava na po
dizanje morala vlastitog naroda, odnosno na isticanje borbe za opravdane ciljeve i
apostrofiranje protivničkih gubitaka. Ispitivanje pojavnosti elemenata propagande
u analiziranom razdoblju ukazuje na konstantu u pogledu pojavnosti elemenata u
narodnim govorima, dok se u međunarodnim govorima pojavnost tijekom vremena
povećava.
Na temelju međunarodne internetske ankete voditelja komunikacijskog menadžmenta u više zemalja, ova studija analizirala je odgovore ukupno 532 voditelja koji su naveli spremnost na krizu kao glavno ...pitanje za svoje organizacije. Naši rezultati ukazuju na sljedeće: 1) Voditelji komunikacija u Sjevernoj Americi, Europi i kombinaciji Azije, Bliskog istoka i Južne Amerike značajno su se razlikovali u svojoj provedbi strategija pripravnosti u kriznim situacijama; i 2) Različite kvalitete komunikacijskog vodstva zajedno su predvidjele implementaciju svake od strategija spremnosti na krizu od strane komunikacijskih lidera. Naša otkrića daju važne implikacije za razvoj teorije globalnog kriznog vodstva. Istraživački uvidi iz ove studije također bacaju svjetlo na važnost za međunarodne organizacije da integriraju kvalitete komunikacijskog vodstva s razvojem i provedbom strategije pripravnosti u kriznim situacijama.